povezane vijesti
Za budućnost sačuvati povijest novinarstva, bila je nit vodilja koja je poznate sisačke novinare, Zdravka Strižića i Vladimira Pajtlara, vodila ka izdavanju “Leksikona novinarstva“, leksikona koji obuhvaća sve djelatnike medija od 1945. godine do danas.
“Bit će nam jako drago ako uspijemo sačuvati za budućnost dio povijesti novinarstva. Dvije godine smo istraživali povijest novinarstva kako bismo obuhvatili što veći broj kolega koji bi zapravo bili sigurno zaboravljeni jer vrijeme naravno nosi zaborav i mislim da ovo izdanje, navodno jedinstveno u našoj zemlji, ima svoju svrhu. Osim medija, mi smo obuhvatili i 250 kolega novinara koji su u proteklih 70 godina stvarali novine, s tim da su mnogi od njih bili anonimni i sad smo po prvi put njihove biografije donijeli u javnost”, rekao je Zdravko Strižić, te se osvrnuo na to kako je sisačko novinarstvo nekad izgledalo.
“Prije Drugog svjetskog rata, Sisak je bio zapravo meka novinarstva, grad koji je imao tada 7000 tisuća stanovnika i u to vrijeme nekoliko listova, od toga dva dnevna lista. Dakle, to je bilo medijsko čudo u ono vrijeme u onoj državi, a sad smo pokušali taj kontinuitet novinarstva prikazati u ovom našem izdanju”, dodao je gospodin Strižić, koji je kroz svoju bogatu karijeru radio u doista svim oblicima medijima, a sa 72 godine još uvijek honorarno radi, jer se, kaže, “ne može ostaviti novinarskog posla”.
A i dalje je aktivan i njegov kolega i suautor “Leksikona novinarstva”, Vladimir Pajtlar, kojem je ovaj Leksikon bio i svojevrstan podsjetnik na sve kolege koje je poznavao.
“Kada sma neki dan malo gledao po Leksikonu, malo sam se i zaprepastio. Sve glavne urednike od 1945. godine na ovamo sam poznavao, a s nekima sam bio i prijatelj. Ne kažem da sam ja jako star, ali sreća je da ja koji sam u godinama pamtim mnoge ljude koji nemaju nikakvu dokumentaciju iza sebe, i da sam ih se uspio sjetiti i staviti ih u ovaj Leksikon”, rekao je gospodin Pajtlar, usporedivši struku novinarstva nekad i sad.
“Nekada se do novina jako puno držalo, novine nisu lagale kao što danas lažu i pišu u interesu nekih opcija, što je očigledno i što i običan čitatelj vidi. Drrugo, novine su nekad imale veliku tiražu, što znači da su bile čitane i uvažavane i one su mnogo pridonijele jednom političkom i društvenom razmišljanju”, rekao je Pajtlar, dodavši kako današnjem tržištu tiskovina nedostaje jedna koja bi pisala samo “lijepe i fine stvari”, jer danas, kaže, “nije vijest ako netko nekome nije nož zabio u trbuh”.
A vrijednost ovog Leksikona istaknula je i Karmen Valenta, novinarka, voditeljica i urednica, te predsjednica HND-a Sisačko-moslavačke županije.
“On je značajan prije svega kako bi bio trag onoga što su kolege prije nas radili, kako bi bio trag onoga što mi danas radimo, ali možda i neki naputak za budućnost novinara koji tek stasaju u ovom profesiji”, rekla je Valenta, dodavši kako novinari koji rade u tiskanim medijima često kažu kako “ono što nije zapisano nije ni zabilježeno” i da su na ovaj način zabilježena i imena i osobnosti, ali i struka ljudi koji su kroz godine radili i stvarali na ovom našem području.
