povezane vijesti
Hrvatski teritorij, kroz višestoljetnu povijest, prolazio je kroz brojne migracijske valove. Ekonomske, političke i društvene prilike potakle su masovno iseljavanje Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća. Najveća iseljavanja događala su se tijekom „gastarbajterskog“ doba u drugoj polovici 20. stoljeća i tijekom suvremenih migracija koje su potaknute ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2013. do 2023. godine iz Hrvatske je iselilo ukupno 389.197 osoba.
Foto: Mokhtar Med/Pexels
Dok su prethodne generacije napuštale Lijepu našu zbog rata, političkih ili gospodarskih razloga odlazeći „trbuhom za kruhom“ u Njemačku, Austriju i druge europske zemlje, danas Hrvatska postaje zemlja u koju dolaze strani radnici iz dalekih azijskih i afričkih zemalja, privučeni rastućim tržištem rada i ekonomskim potrebama. Hrvatska, kao prvenstveno turistička zemlja, u stalnoj je potrazi za sezonskim radnicima u turizmu, ali i u drugim uslužnim djelatnostima kao i u građevini.
Hrvatska – od zemlje iseljavanja do zemlje useljavanja
Hrvatska je u 2024. godini oborila povijesni rekord, ali ne u iseljavanju nego u useljavanju. U zemlju se doselilo više od 70 tisuća ljudi, dok je nešto manje od 39 tisuća otišlo u inozemstvo. To znači da je broj stanovnika porastao za više od 31 tisuću. Najviše novih stanovnika dolazi iz Nepala i Bosne i Hercegovine, a među njima je i velik broj raseljenih osoba iz Ukrajine. Što se tiče migracije i dalje se najviše odlazi u Njemačku. Zanimljiv je podatak da najviše Hrvatsku napuštaju muškarci, ali i da stranci koji dolaze su najčešće osobe muškog spola. Od ukupno 70 tisuća doseljenih, njih čak 74 posto bili su muškarci radne dobi, a najveće skupine dolaze u dobi od 20 do 39 godina. S druge strane, iseljavanje je također najizraženije među mladima, no razmjerno je manje od doseljavanja. Primjerice, u dobi od 25 do 29 godina odselilo se oko 5,5 tisuća ljudi, što je dvostruko manje od doseljenih u toj skupini. Žene čine manji udio i među doseljenima i među odseljenima, a njihov udio je nešto veći u starijim dobnim skupinama. Najmanje migracija bilježe osobe starije od 65 godina.
Navedeni podaci potvrđuju da Hrvatska postaje privlačna destinacija za mlađe, radno sposobne muškarce, dok domaće stanovništvo i dalje odlazi, ponajviše prema zapadnoeuropskim zemljama.
Foto: Mufid Majnun/Unsplash
Ukupno gledano, Hrvatska postaje zemlja useljavanja, ali se stanovništvo sve više koncentrira u većim gradovima i na obali. Slavonske županije i dalje bilježe egzodus stanovništva, što potvrđuje da migracije ostaju jedno od najvažnijih političkih i demografskih pitanja.
Migracijska kretanja posljednjih deset godina
U posljednjih deset godina Hrvatska je prošla veliku promjenu kada je riječ o migracijama. Od 2015. do 2017. brojke su bile poražavajuće. Godišnje se iz zemlje iseljavalo i do 47 tisuća ljudi, dok se znatno manje doseljavalo. Najgora je bila 2017. godina s negativnim saldom od gotovo 32 tisuće. Nakon toga, trendovi se postupno mijenjaju. Od 2018. godine raste broj doseljenih, a pandemijska 2020. godina donosi gotovo izjednačene brojke doseljavanja i iseljavanja. Prijelomna točka dogodila se 2022. godine kada Hrvatska prvi put bilježi pozitivan migracijski saldo, i to zahvaljujući dolasku stranih radnika i raseljenih osoba iz Ukrajine.
Posljednje dvije godine pokazuju potpun zaokret. U 2023. i 2024. godini doselilo se gotovo dvostruko više ljudi nego što ih je otišlo. Samo u 2024. godini saldo je dosegnuo rekordnih +31 tisuću. Hrvatska tako od zemlje iz koje se masovno odlazilo postaje i zemlja useljavanja, a što dovodi do promjene u strukturi stanovništva i novih demografskih trendova.
Najviše ih dolazi iz Azije, posebice Nepala, te iz susjedne Bosne i Hercegovine i Srbije. U posljednje tri godine značajan je i priljev iz Ukrajine, no u 2024. godini njihov broj opada u odnosu na 2022. i 2023. godinu. Europske zemlje članice EU, poput Njemačke, Austrije i Italije, bilježe manji broj povratnika u Hrvatsku, ali i dalje ostaju glavna odredišta onih koji iz Hrvatske odlaze. Tako se više od petine svih odseljenih 2024. uputilo u Njemačku.
Zagreb i Dalmacija prednjače u doseljavanju, a Slavonija i dalje gubi ljude
Najviše doseljenih dolazi iz Azije. Čak 26 500, ponajprije radnici iz Nepala, Indije i Filipina. Značajan broj osoba dolazi iz susjednih, jezično bliskih zemalja poput Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i Ukrajine, iz koje je doselilo više od 3,4 tisuće ljudi.
Podaci o migracijama po županijama u 2024. pokazuju da se najveći priljev stanovništva bilježi u Zagrebu i obalnim županijama. Grad Zagreb zabilježio je više od 15 tisuća doseljenih, gotovo dvostruko više nego odseljenih. Splitsko-dalmatinska županija privukla je gotovo 8 tisuća novih stanovnika, dok je u Istri doselilo više od 7 tisuća ljudi.
Primorsko-goranska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija također pokazuju pozitivan migracijski saldo. Više tisuća doseljenih nego odseljenih. Nasuprot tome, istočne slavonske županije poput Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske još uvijek gube stanovništvo, iako je razlika manja nego ranijih godina. Zanimljivo je da i manji gradovi i županije, primjerice Varaždinska, bilježe sve izraženiji rast doseljavanja, dok Bjelovarsko-bilogorska i dalje ima negativan saldo. Opći trend ukazuje da se Zagreb i turističke regije pune novim stanovnicima, a Slavonija i manji kontinentalni krajevi nastavljaju iseljavanje.
Nova radna snaga koja dolazi s tržišta dalekih zemalja poput Filipina, Indije i Nepala osim što zadovoljavaju potrebe na tržištu, donose sa sobom svoju kulturu, društvene vrijednosti i svjetonazore što će u budućnosti oblikovati demografsku i društvenu sliku Hrvatske. Kroz seriju članaka koje donosimo u okviru projekta „Lijepa vaša: Kako je Hrvatska postala obećana zemlja za radnike iz dalekih zemalja” čitatelji će upoznati osobne priče stranih radnika – tko su i odakle dolaze, zašto su izabrali Hrvatsku, kakvi su njihovi radni i životni uvjeti, kako se snalaze s jezikom, kulturom i vjerom, kakva su njihova očekivanja i razočaranja te vide li svoju budućnost upravo ovdje.
Sanja Blažević
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
(Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama)
Izvori:
Državni zavod za statistiku – https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97255
Europska komisija- https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/migration-and-asylum/migrant-integration/migrant-integration-hub/eu-countries-updates-and-facts/migrant-integration-croatia_en
Ministarstvo unutarnjih poslova – mjesečne statistike – https://mup.gov.hr/gradjani-281562/moji-dokumenti-281563/stranci-333/statistika-169019/169019
Hrvatski zavod za zapošljavanje – https://www.hzz.hr/statistika/statistika-usluga-test-trzista-rada-i-radne-dozvole/
IOM Croatia – https://croatia.iom.int/
