povezane vijesti
Galerija sv. Kvirin Doma kulture domaćin je izložbe starih filmskih plakata autora Jima Shinebirda (Hrvoja Smolkovića).
„Prvi susret s filmskim plakatom ( crtež ili fotografija) čudesna je priprema, prvi dojam, iznenadni kulturološki udarac baš dio trenutnog doživljaja budućeg iskustva, cijelog eksterijera i interijera; od drveća pored kina, boja neba, hladnoća ograde uz kino Sloboda ili Partizan, zvuci grada, kućica za prodaju karata, zadimljenog predvorja, dvorana i kolosalno platno. Pogled na plakat moment je čuđenja i buđenja, zaljubljivanje podsvijesti, momentalni gubitak identiteta kao začetak samo njima znane komunikacije. Dijete ne bira kolekcionarstvo jer nema analitičkog promišljanja i volje kako bi krenuo u samoistraživanje vlastitih dubina na koju idemo uvijek na vlastitu odgovornost. Postoje određena svojstva iskustva, pasivnost i aktivnost i uvijek idu zajedno. Kod „pasivne pasivnosti“ materije, filmskom plakatu karakterističnog crteža, boje i kompozicije likova – nisam se u stanju oduprijeti, jednostavno me zaskoči, i aktivnost, ona koju prihvaćam to je duševna aktivnost koja uključuje sve operacije osobnosti u poseban pristanak, u očekivanje, u poziv tako da se aktiviraju najdublje stvari unutar bića moje malenkosti, a nalazim ga u najdubljim iskustvima ( ljubav, umjetničko stvaralaštvo, duhovnost… ) Plakat 50tih do početka 90tih godina prošlog stoljeća budio je više emocija nego današnja filmska svakodnevica gdje tu funkciju preuzimaju banalni i predvidljivi traileri. Plakat u velikom staklenom prostoru bio je prvo što vidimo prilikom ulaska u kino, i cijeli se dan ili tjedan o tome razmišljalo, razgovaralo jer svatko od nas nosio je u sebi jednu nedefiniranu, neartikuliranu ljubav prema svom junaku, režiseru ili žanru koji je putem mirisa utisnutog u crtež pokušavao obuhvatiti tek građenu osobnost, ali i njezin interijer ( odnos u obitelji, školi, prijateljima na Korzu, prve ljubavi… ). Kolekcionarstvo kao riječ veže se uz posjedovanje ili strast koju tek kasnije, puno godina kasnije prihvaćam kao jednu od najprominentnijih elemenata vlastitog karaktera.“, rekao je autor.
Izložba ostaje otvorena do 3.prosinca.
