Ni ulicu nisu nazvali po njemu

mj

261020211635259685.jpeg

Prije 133 godine u Sisku je rođen istaknuti hrvatski znanstvenik, dr. Fran Bubanović, stručnjak za fizikalnu, analitičku i medicinsku kemiju, koji je kao dekan i profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta značajno unaprijedio znanstvenu i pedagošku djelatnost.
Malo ljudi zna da je prof. Bubanović rođeni Siščanin. Matična knjiga rođenih, pronađena u Državnom arhivu u Sisku, rasvijetlila je neke nepoznate detalje o rođenju i djetinjstvu velikog znanstvenika.

Fran Bubanovic

Sisački župnik Dragutin König, u crkvene je knjige zapisao da je Fran rođen 18. studenoga (a ne kako se navodi u njegovim biografijama 19. studenoga 1883. godine), kao vanbračno dijete majke Antonije Škavić i oca Antuna Škorjanca. Kumovi na krštenju su mu bili majčina sestra Marija Škavić i Mile Devčić.
S majčinim prezimenom, Fran Škavić je od 1890. do 1897. godine u Sisku pohađao i završio Nižu i Višu pučku školu.
Odlaskom na Sjemenište nadbiskupskog liceja u Zagrebu, a potom i kasniji studij kemije na Filozofskom fakultetu, Fran uzima prezime očuha Tome Bubanovića. U matičnim je knjigama također zapisano kako se 1911. godine nakon završenog studija i doktorata, u Zagrebu oženio Ivanom pl. Matošeg.
Fran Bubanović se usavršavao u Austriji, Nizozemskoj i Švedskoj, gdje je u Nobelovskom institutu u Stockholmu radio s nobelovcem Svanteom Augustom Arrheniusom s kojim je zadržao trajno prijateljstvo.
Povratkom u Zagreb na Medicinskom je fakultetu osnovao Zavod za medicinsku kemiju, a istaknuo se pisanjem i objavom oko 200 znanstvenih i stručnih radova, te udžbenika, od kojih tridesetak radova stručnjaci svrstavaju u vrhunsku svjetsku razinu.
Vrijedno je spomenuti da je Fran Bubanović, na traženje sisačkog industrijalca Petra Teslića, izvršio analizu jodne vode s nekoliko nalazišta u Sisku, Boku i Odri.
Bubanović je umro u Zagrebu 6. veljače 1956. godine.
Velikom i u svijetu priznatom učenjaku, Franu Bubanoviću, Sisak se nije odužio ni davanjem imena jednoj od gradskih ulica.

najčitanije