Sve nas je manje i sve smo stariji…
Tako bi mogli rezimirati predavanje “Demografska slika Republike Hrvatske i Grada Siska” održano u Velikom Kaptolu u organizaciji Sisačke biskupije. Predavanje su održali dr.Tonka Jozić Novinc iz sisačke bolnice i prof.dr.sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Podaci unatrag deset godina su poražavajući, rekla je to dr. dr.Tonka Jozić Novinc, specijalist infektolog iz sisačke bolnice, jer se broj stanovnika naše županije dosta smanjio: „Broj stanovnika u većini gradova naše županije od 2001. do 2011. godine je drastično smanjen. Samo u tri grada postoji malen porast, to su Petrinja, Dvor i Hrvatska Kostajnica, a čiji je vjerojatni uzrok migracija stanovništava zbog rata iz BiH u naše krajeve.“
Brojke nisu dobre ni za Sisak – jer demografski podacima, ističe Jozić Novinc ne pružaju neku optimističnu sliku: „Grad Sisak u prošloj godini je u najlošijoj poziciji ikada. Broj rođene djece je tek 855, te je to demografska slika koja nije dobra i koja neće dobro završiti ako se zajednički ne pokrenemo i nešto napravimo.“
Prof.dr.sc.Stjepan Šterc kaže kako pitanje demografije, uz gospodarske teme, postaje jedno od njavažnijh stateških pitanja Hrvatske. Revitalizaciju,Hrvatska bi, kaže on, trebala provoditi i kroz imigracijski model,oslanjajući se na bogatstvo svoje dijaspore.
„Potencijal našeg fertilnog kontingenta stanovništva je još uvijek postojan i bit će još sljedećih nekoliko godina, bez obzira na prosječnu starost stanovništva od čak 42.4 godine, ali mi revitalizaciju Hrvatske moramo provoditi i kroz imigracijski model, oslanjajući se između ostaloga i na bogatstvo naše dijaspore. To je nešto što mene jako iznenađuje da se ne čini, s obzirom da po procjeni imamo negdje oko tri milijuna ljudi s hrvatskim identitetom izvan Hrvatske“, rekao je dr. sc. Šterc te dodao kako se isključivo ekonomskim mjerama neće postići demografska revitalizacija. „Uz zapošljavanje, mora doći i niz sustavnih mjera koje se prije svega odnose na sigurnost žena nakon povratka s porodiljnog, produljenje porodiljnog na godinu dana, a i plaća žene kroz cijeli porodiljni dopust treba biti ista. To je samo dio mjera koje će se morati donijeti, a mislim, da s obzirom na situaciju, sve je izglednije da ćemo morati i uvesti institut majke odgajateljice ili oca odgajatelja. Uvijek mi se postavlja isto pitanje: Hrvatska nema novca za sve to? Ali je moj i odgovor uvijek isti. Hrvatska i previše novca troši na potpuno nevažne institucije i djelatnosti koje ničim ne doprinose niti razvoju Hrvatske, niti njezinog društva“.
Za usporedbu, Sisačko-moslavačka županija je prema popisu stanovništa iz 2001. godine imala 185.387 stanovnika. Radno sposobnih bilo je 114.647. Prosječna dob stanovništva iznosila je 40,7 godina, a četvrtina stanovništva bila je starija od 60 godina.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.godine naša županija ima 172.439 stanovnika, od čega je radno sposobno 113.750 osoba. Prosječna starost stanovnika iznosi 43 godine.
