povezane vijesti
Unatrag tri godine Hrvatska bilježi rast broja osoba koje su doživjele ozljedu na radu, rekao je to danas Vitomir Begović ravnatelj Zavoda za unapređenje zaštine na radu, na konferenciji za medije govoreći o nacionalnoj kampanji Učinkovita zaštita na radu – učinkovito gospodarstvo.
„Prošle 2017. godine imali smo ukupno prijavljeno 17.768 ozljeda na radu, od kojih je njih 14.431 zabilježeno na mjestima rada a njih 3.337 na putu s posla ili na posao te na službenom putovanju“, kaže Begović.
Prošle su godine na svom radnom mjestu smrtno stradale 22 osobe, od čega njih 11 u građevinskom sektoru. Razlog povećanja broja ozlijeđenih, ali i smrtno stradalih na radnom mjestu Begović vidi u nedostatku radne snage.
„Intenzitet radova u građevinskoj djelatnosti, u zadnje tri godine, nakon završetka one krize se povećao. Dolazi sve više radnika koji nisu stručno osposobljeni za radove u građevinarstvu. A čim izostaje ta stručna osposobljenost onda su i povećani rizici zbog njihovog nepoznavanja mjera zaštite na radu. To je na neki način povezano i upućuje na zaključak da se u svim onim djelatnostima u kojima se događaju ozljede na radu mora dodatno analizirati što su bili uzroci. Iz toga se trebalo izvući neke pouke, poduzeti odgovarajuće mjere prevencije kako bi se to otklonilo.“, napominje Begović.
Sisačko-moslavačka županija nalazi se pri vrhu županija po broju evidentiranih ozljeda na radu, točnije na trećem mjestu. Ispred nas su samo Osječko-baranjska i Požeško –slavonska županija. „Sagledavajući prijavljene ozljede na radu na razini županija. Dakle tu su uključene sve, one na mjestu rada i one na putu. Sisačko-moslavačka županija po stopi se na tom popisu nalazi na trećem mjestu i ona je iznosila u 2017. godina 15,83 %. To znači na tisuću radnika bilo je prijavljeno gotovo 16 ozljeda je bilo prijavljeno prošle godine.“, istaknuo je Begović.
Ukupno je prošle godine u našoj županiji evidentirano 613 ozljeda na radu od čeka se trećina, njih 218, dogodilo u prerađivačkoj industriji. Slijedi javna uprava i obrana,trgovina na veliko i malo, građevinarstvo, poljoprivreda, itd.
Zaštita na radu osnovno je ljudsko pravo, a time i obveza i odgovornost svakog poslodavca i radnika te je zadatak zajednice da to pravo štiti. Nakon što se dogodi nesreća i netko se teško ozlijedi ili pogine, prekasno je i šteta je već učinjena. Zato naglašava Begović naglasak treba staviti na informiranje,savjetovanje, edukaciju i prevenciju.
„U ovom trenutku kad na tržištu rada imamo problem sa osiguravanjem dovoljno radne snage za obavljanje poslovnih aktivnosti, svaki radnik je dragocjen. To upućuje samo na nužnost da vodimo računa da moramo otpočetka do završetka radne karijere očuvati radnu sposobnost radnika. Prije svega njihovu zdravstvenu sposobnost, jer je cilj u ovim uvjetima produžetka radnog vijeka, da čovjek završi svoj vijek u punoj starosnoj mirovini a ne u invalidskoj mirovini i prijevremenim umirovljenjem. To mu stvara problem jer smanjuje njegova primanja i otvara problem na tržištu rada u nedostaku radne snage.“, rekao je Begović.
Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja i upravljanja te društvene odgovornosti.
Vizija nulte stope nesreća temelji se na vjerovanju da se sve nesreće mogu spriječiti. Ljudi su skloni pogreškama, ali one ne bi trebale dovesti do ozljeda. To je jedan od razloga zbog kojeg bi pitanje sigurnosti trebalo biti naglašeno u planiranju svakog ljudskog okruženja, kako radnog tako i životnog – zaključio je Begović.
