Hodočašće u Gvozdansko

imp

Misno slavlje u spomen na 437. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 11. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom. Misu u sklopu 6. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, domaćim župnikom Stjepanom Filipcem i još nekoliko svećenika, a župna crkva bila je premala da primi više od tisuću hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske.

Govoreći o herojskim žrtvama branitelja Gvozdanskog i svih branitelja u našoj povijesti biskup Gorski je rekao kako naš spomen mora prolaziti upravo kroz sliku koju nam Pismo nudi u Isusu, on mora biti pročišćen. „I sveti Ivan Pavao II. poziva na čišćenje naših sjećanja. Da se ne sjećamo samo zla, da ne nosimo u sebi krhotine i porezotine prošlosti, da se ne sjećamo onoga što je na tako snažan način obilježilo i našu povijest, bilo osobnu bilo narodnu, samo u zlu, nego baš naprotiv. Mi se moramo sjećati događaja koji su prošli kroz milost krsta, događaja koje promatramo kao vjernici i u kojima želimo pamtiti dobro. Želimo pamtiti ne smrt hrabrih ljudi nego njihovu hrabrost, želimo pamtiti njihovu vjeru, želimo pamtiti njihovu odanost Domovini, obitelji i Crkvi. To su vrijednosti na kojima se i danas želimo nadahnjivati“, poručio je biskup te upozorio kako je za našu budućnost važno priznanje, kajanje i iznošenje istine ma kako bila bolna jer je nepravda uzrok, korijen i sjeme svakog zla u budućnosti. „Neispravljena nepravda je sjeme zla i novih nepravda i kad se kao vjernici sjećamo svega što nosimo u sebi, mi želimo da naš spomen bude čist, da naš spomen bude oslobođen mržnje i da ono čega se sjećamo i što nosimo u sebi kao vrijednost, bude na dobro i izgradnju naše obitelji, zajednice, Crkve i naroda. Mi kršćani smo upravo na to pozvani, tako djelovati u ovome svijetu“, zaključio je biskup Gorski.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici lokalnih vlasti, braniteljskih udruga iz više gradova, te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

Utvrda Gvozdansko, koju su izgradili knezovi Zrinski, našla se na putu turskim osvajačima koji su, nakon Bitke na Krbavskom polju, nastojali zauzeti Pounje kako bi osigurali nastavak pohoda prema kršćanskoj Europi. Nakon zauzimanja okolnih strateških točaka, utvrda je, odoljevši više pokušaja osvajanja, pala nakon tromjesečne opsade turske vojske pod zapovjedništvom Ferhat-paše Sokolovića. Umjesto posljednjeg turskog juriša osvajače je 13. siječnja 1578. godine zatekao strašan prizor koji je izazvao poštovanje i samog Ferhat-paše. Tristotinjak branitelja utvrde smrzlo se nakon što su, bez hrane i streljiva, odbili sve ponude da se predaju. Turski je vojskovođa iz poštovanja poginulim braniteljima osigurao kršćanski ukop, a mještane Gvozdanskog je oslobodio plaćanja poreza.

najčitanije