povezane vijesti
Sisačka Agencija lokalne demokracije pokrenula je Platformu za razvoj školskog volontiranja. Riječ je o mreži škola i udruga koja za osnovni cilj ima poticanje osnivanja i rada školskih volonterskih klubova. Obzirom na višegodišnje iskustvo ALD-a u području volonterstva, projektom se stvara preDuvjet za sustavnu podršku školama na području županije. Kroz osnivanje školskih volonterskih klubova, škole mogu jačati svoje kapacitete i provoditi praktične i angažirajuće sadržaje na teme aktivnog građanstva, socijalne pravde i društvenog uključivanja.
Kroz uspostavu Platforme za razvoj školskog volontiranja stvara se mjesto za edukaciju, razmjenu i zagovaranje prema donositeljima odluka. Učenici u takvim klubovima, zajedno sa svojim nastavnicima, kroz suradnički odnose detektiraju potrebe i probleme u zajednici, pronalaze rješenja i provode konkretne volonterske akcije. Iz prakse i ranije provedenih istraživanja, dokazano je da mladi koji su uključeni u neki oblik volontiranja pokazuju bolje razumijevanje i veći angažman, kako na nastavi, tako i u društvu.
„Platforma je dio istoimenog projekta koji provodimo u partnerstvu sa Strukovnom školom Sisak, Kućom ljudskih prava iz Zagreba te norveškim Norsensus Mediaforumom, koji nam služi da vidimo kakva je situacija u Norveškoj i što bismo od njih mogli primijeniti ovdje. U drugoj smo polovici provedbe projekta i odradili smo aktivnosti koje su usmjerene na razvoj baze i istraživanja. Aktivnosti provodimo na području županije, a rezultate koje imamo i dobre prakse, metode i alate želimo širiti i dalje. Znamo već sada da ćemo u još barem tri grada u Hrvatskoj imati susrete kako bismo drugim školama predstavili mrežu, motivirali osnivanje klubova, a školama gdje volonterski klubovi već postoje predstavili kako smo osmislili umrežavanje i rad“, pojašnjava Paula Raužan, predsjednica ALD-a te dodaje kako ALD-ovo dugogodišnje iskustvo u osnivanju klubova i rada s volonterima sada objedinjuju i na taj način pomažu organizacijama ili školama sa svim informacijama na jednom mjestu. Platforma će biti prostor za dodatne edukacije te zagovaranje za promjene kako bi školsko volontiranje dobilo na važnosti.
Paula Raužan: “Volonterski klubovi učinkoviti su alati da djecu i mlade praktično učimo tome što znači biti aktivni građanin.”
„Cijela priča je usmjerena na teme građanskog odgoja, teme socijalne pravde. To je specifično za ovu platformu. Volonterski klubovi učinkoviti su alati da djecu i mlade praktično učimo tome što znači biti aktivni građanin. Ta znanja koja usvoje u školi imaju za cijeli život. Ako želimo mijenjati društvo, moramo imati aktivne građane koji žele i znaju raditi te promjene. “, dodaje Raužan.
Učenici žele biti aktivni
U sklopu platforme formirano je osam školskih volonterskih klubova u Strukovnoj školi Sisak, Srednjoj školi Ivana Trnskoga u Hrvatskoj Kostajnici, SŠ Glina, SŠ Viktorovac, OŠ Budaševo-Topolovac – Gušće, OŠ Viktorovac, OŠ Mate Lovraka u Petrinji te OŠ Zorke Sever u Popovači. Strukovna škola Sisak jedan je od partnera, a svoj su volonterski klub „Most“ otvorili sredinom lipnja.
„Drago mi je da kroz volonterski klub učenicima možemo ponuditi i nešto drugo osim same nastave. Važno je da učenicima pružamo mogućnost učenicima da upoznaju nešto novo, nešto s čime se ranije nisu susreli, nešto interesantno. Zahvaljujem Agenciji što su krenuli u ove aktivnosti, uvijek stojimo na raspolaganju za ovakve korisne inicijative“, napominje ravnatelj škole Ivica Beloglavec.
Specifičnost kluba „Most“ je usklađenost volonterskog programa s problemima socijalne pravde, jednakosti i uključivanja ranjivih skupina te korištenje tih znanja kroz praktično provođenje volonterskih aktivnosti. Tridesetak učenika škole sudjelovalo je na edukacijama o volontiranju koje su vodile predstavnice ALD-a, a učenici su osmišljavali koje bi akcije mogli provoditi.
„Svi oni koji rade u školi znaju kako se za pokretanje bilo koje aktivnosti mora okupiti jedna skupina entuzijasta. U projektu ALD-a smo prepoznali mogućnost osnivanja kluba. Pokrenule su ga nastavnice društvene skupine predmeta, a okupili smo učenike 1. i 2. razreda. Njihova zainteresiranost za sudjelovanje u aktivnostima volontiranja potvrđena je i sudjelovanjem na edukacijama za učenike na nastavnike koje smo provodili preko proljetnih praznika. Dakle, kad nije bilo nastave, učenici su dolazili i svaki dan na edukacije i sve je prštalo od ideja koje ćemo provoditi od rujna“, kaže nastavnica Etike i Politike i gospodarstva Nataša Perković te dodaje kako je važno učenike odmaknuti od školskih aktivnosti i potaknuti na nešto što nije mukotrpan rad učenja za ocjenu.
Istraživanje je pokazalo – važno je iskustveno učenje
Partnerska organizacija Kuća ljudskih prava iz Zagreba provela je fokus grupe s učenicima i nastavnicima kako bi istražili prakse i potrebe u području volontiranja.
Učenici su upoznati s pojmom volontiranja, a najčešće ga definiraju kroz humanitarni rad i akcije. Volontiranje vide kao poticanje empatije i brige za druge u zajednici te naglašavaju potrebu za akcije koje su usmjerene na ranjive skupine i pojedince. Prema iskazima učenika i učenica osnovnih škola, mogućnost da se izraze i da se njihovi glasovi čuju uvelike ovise o pojedinom nastavniku. Nerazumijevanje od strane odraslih vide kao prepreku da sami budu dio promjene jer je iskustvo većine da ih odrasle osobe, pa čak i nastavnici i stručni suradnici škole ne uvažavaju i ne doživljavaju dovoljno ozbiljno.
Nastavnice prepoznaju da učenike interesira sve što se tiče „stvarnog života“, a neke ističu i potrebu za više iskustvenog učenja u školi. „Nastavnice su nam govorile da prepoznaju da je smisao volonterskih akcija da učenike povedu u ‘stvarnost’, a u kontekstu poučavanja o ljudskim pravila govorile su nam o razbijanju predrasuda kroz iskustveno učenje, koje učenici mogu postići kroz volontiranje u zajednici ili posjete udrugama. Spominjale su nam kako je učenicima danas važno ući u cipele drugih, na taj način učiti kako razvijamo suživot i na to da shvate kako žive ljudi oko njih“, objašnjava rezultate Tina Đaković iz Kuće ljudskih prava.
Tina Đaković: “Učenicima je danas važno iskustveno učenje, žele ući u cipele drugih”
Ipak, kao izazov prepoznaju kako organizacija volontiranja iziskuje njihovu iznimnu posvećenost i visoku razinu motivacije te sustavnu i kvalitetnu edukaciju. Glavne su im prepreke u uspješnoj organizaciji školskog volontiranja smjenski rad i nedostatak češćeg javnog prijevoza, a nedostaje i financiranje manjih troškova poput materijala za specifične volonterske akcije.
Paula Raužan ističe kako s malim sredstvima lokalna i regionalna samouprava mogu uvelike pomoći u provedbi volonterskih akcija: „Postoje prakse da neki gradovi financiraju škole s nekim manjim sredstvima. Prvenstveno, Grad Sisak koji provodi nastavu Građanskog odgoja u osnovnim školama. Grad Zagreb financira i osnovne i srednje, obzirom da im je osnivač. To nisu velika financijska sredstva, ali su za provedbu volonterskih akcija vrlo značajna. Oni koji bi možda u proračunima trebali planirati takva sredstva ne moraju imati strah da su to velika sredstva. Iskustva nam govore kako za volontersku akciju u koju je uključeno tridesetak učenika je dovoljno oko 150 eura. Važan je i element priznavanja tog volontiranja, važno je na neki način nagraditi i učenike i koordinatore volontiranja“.
Na području Siska već se nekoliko godina dodjeljuje nagrada za školsko volontiranje, a idući je korak obratiti se i drugim lokalnim vlastima i na godišnjoj razini dodijeliti nagrade za razvoj volonterstva u odgojno-obrazovnim ustanovama.
