Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Brezovici

mradenovic

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović položili su vijence kod spomenika u Brezovici. Premijeru je ovo prvi puta da u Brezovici sudjeluje na obilježavanju, a ovo je bila i prva godina da je organizator obilježavanja svečanosti Vlada RH.
„Premda je ovaj praznik ustanovljen 1991. godine na inicijativu predsjednika Tuđmana, od ove godine je Vlada nositelj njegove organizacije i tako će biti i u budućnosti“, poručio je u svom govoru premijer Plenković. Poručio kako je vrijeme da prošla burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti, podsjetivši na poslijeratne zločine na Bleiburgu kao i čistke političkih neistomišljenika. Samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u hrvatskom društvu: “Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora nacizmu, a istodobno samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u našem društvu i graditi nikad potrebnije jedinstvo radi suočavanja sa izazovima koji su pred nama”, rekao je premijer naglašavajući kako se trebamo ostaviti podjela i okrenuti budućnosti: “Danas s odmakom vremena imajmo snage ostaviti iza sebe davne podjele i u političkom provođenju politike pomirbe, politike tolerancije, politike uključivosti nastojimo graditi Hrvatsku za dobrobit naše djece i mladih i na ponos svih nas.”

Predsjednik Republike Zoran Milanović uz ovacije okupljenih i skandiranje poručio je, među ostalim, kako je Hrvatska bila na strani istine i dobra. Podsjetio je kako je većina osnivača Prvog partizanskog odreda bili Hrvati, ali, kaže, to ne treba posebno isticati jer su prije svega bili komunisti i revolucionari.

“Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je u stvari lijepa. Teška, krvava, ali lijepa.”, rekao je Milanović te istaknuo kako on nije na obilježavanju da bih ikome utjerao svoju istinu ili dao bilo kakav zadatak već ukazao na stvari koje Hrvatsku stavljaju tamo gdje joj je mjesto. Dodao je kako je ići u 2. svjetski rat kao Hrvat 1941. i 1942. godine bio čin nevjerojatne hrabrosti i avanturizma.

“Hrvatska nije bila na strani pobjednika. Hrvatska je bila na strani istine i dobra. Većina hrvatskog naroda, većina ljudi u Hrvatskoj, i Srba u tom ratu. Velika većina. Jer isticati cijelo vrijeme da smo bili winneri, pobjednici, a ne luzeri, je lutrijski pogled na život i sudbinu. To znači da smo mogli izgubiti, da je, recimo, Osovina dobila rat. Bi li to naš otpor činilo manje vrijednim?”. Milanović  dodaje kako ima ljudi u Hrvatskoj koji na obilježavanje ovoga dana gledaju sa neodobravanjem. „Hrvatska može biti bolja, Hrvatska je jedna uređena stabilna država, ipak ovdje je cijeli državni vrh, ovdje su i ranije dolazili svi predsjednici, ja kao premijer, dolazili su i ministri iz ove Vlade svih ovih godina, dakle ovo nikada nije bilo nekakvo ružno pače, ali sada je možda istaknuti, možda sjaji u svoj svojoj snazi i privlačnosti. Na povijest ćemo gledati različito. Ima ljudi u Hrvatskoj i to ne malo, mislim da nisu većina, ima ljudi koji na ovaj dan gledaju sa neodobravanjem. Koji ne žele ovu proslavu, to je odlika svake političke nacije. Naš Ustav je pisan za jedan vijek, tko zna što će biti za 10-20 godina“, zaključio je Milanović.

Na činjenicu da je Vlada od ove godine preuzela organizaciju osvrnuo se i Franjo Habulin predsjednik SABA-e: „Dobro je da se ovo obilježavanje odvija u organizaciji Vlade RH, ali nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetila kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike. Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da jeste, onda se mora poštivati ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu i ne samo riječima nego i djelima.“

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe.

najčitanije