Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

imp

Hrvatska Zastava

Prije 29 godina u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, hrvatske vojne i redarstvene snage su za samo 84 sata oslobodile 10.400 četvornih kilometara teritorija od okupacije pobunjenih Srba.

 

Uspjeh Oluje utjecao je i na završetak rata u BiH te kasniju mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, a oslobađanje Knina bilo je kruna akcije.

 

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

 

„Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne, nezavisne Hrvatske.“, rekao je tada prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

 

Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.

 

U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.

 

Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.

 

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo.

najčitanije