povezane vijesti
Dječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak od danas 18. ožujka pa do 12. travnja bit će po sedmi put domaćin projekta Skok u znanost.
Tema TEHNO-+-LOGIJA djeci i svim zainteresiranima nudi pregled različitih tehnoloških znanja ljudi, približava tehnologiju kao znanost o tehničkim postupcima pri dobivanju i preradbi sirovina u gotove proizvode i upoznaje ih s novim tehnikama iz područja ljudskog djelovanja. Korisnici koji će sudjelovati u projektu su djeca predškolske dobi, djeca s teškoćama u razvoju, učenici sisačkih osnovnih, srednjih škola i škola sa širega područja grada Siska. I ove godine važnost projekta prepoznalo je i podržalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske koje nam je dodijelilo sredstva za provedbu projekta. Pozivamo vas na suradnju u realizaciji ovog projekta i veselimo se vašem dolasku.
Tijekom mjeseca posvećenog znanosti stručnjaci, studenti i učenici održavat će radionice i predavanja. Na kraju programa Skok u znanost djecu očekuje kviz znanja, a pobjednike nagradno putovanje na Dane otvorenih vrata Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
Program:
Izložbe:
18. 3. 2019. – 12. 4. 2019. / Izložba Tehno-+-logija
Kviz:
12. 4. 2019. /17:00-18:00/ za učenike 1. i 2. razreda i za učenike 3. i 4. razreda
12. 4. 2019. /18:00-19:00/ za učenike 5 i 6. razreda i za učenike 7. i 8. razreda
Radionice i predavanja:
19. 3. 2019. /10:00-11:00/ Od čega su napravljeni prozori i čaše? / Marina Čalogović, Udruga ProGEO /
Staklo je materijal koji danas ima široku upotrebu i teško bismo bez njega mogli zamisliti svakodnevni život. Od njega se ne izrađuju samo prozori i čaše, nego se upotrebljava i u građevinskoj, prehrambenoj i elektroničkoj industriji, u medicini i znanosti. Staklo u prirodi može nastati pri erupciji vulkana, udara meteorita i munje u pijesak. Na predavanju će sudionici saznati kako se staklo razlikuje od kristala i gdje se sve koristi. Opisat će se nastanak stakla u prirodi i moći će se vidjeti uzorci prirodnih stakala.
19. 3. 2019. /11:00-11:45/ Zašto se brdo dimi? / Tihomir Marjanac, Udruga ProGEO /
Na predavanju će se obrazložiti što su zapravo vulkani, kako rade i zašto ih se (ne)treba bojati. Prikazat će se nekoliko primjera i uzorci vulkanskih stijena, pepela i lave. Malim će se modelom demonstrirati rad vulkana i vrste vulkanskih erupcija te podučiti učenike da sami naprave svoje modele u školi.
20. 3. 2019. /9:00-10:00/ Fosili kao inspiracija za tehnologiju / Maja Hrustić, Udruga ProGEO /
22. 3. 2019. /9:00-9:20/ Malo smo zahrđali? / Anita Begić Hadžipašić, Metalurški fakultet /
Barem vam je jednom u životu netko postavio pitanje: „Što je, malo ste zahrđali?“ Pritom se niste baš ugodno osjećali, jer je to značilo da ste ispali iz forme te niste tako dobri kao što ste nekad bili. Slično tome, zahrđati, to jest korodirati mogu i neki metali. Korozija je proces koji uzrokuje propadanje metala zbog reakcije s okolinom što u konačnici uzrokuje ozbiljnu štetu predmetima i objektima. To je pojava vidljiva pri svakome koraku, bilo da se radi o zahrđalome čavlu, automobilu na otpadu ili zahrđaloj ogradi ispred vaše kuće. Najpoznatiji je oblik korozije hrđanje čelika. Postoje i metali poput zlata i platine koji su otporni na koroziju. Kako bi se izbjegle velike nesreće koje odnose ponekad i ljudske živote, metali se mogu zaštititi od korozije raznim tehnikama. Najrašireniji je način zaštite od korozije primjena različitih vrsta zaštitnih prevlaka kao što su prevlake od metala, boja, lakova, gume itd. Osnovna je uloga nanošenja zaštitnih prevlaka je zaštita metala od korozije čime se produljuje vijek trajanja metalnoga predmeta, ali se pritom poboljšava i njegov estetski izgled. Zamislite što bi se dogodilo s Eiffelovim tornjem, simbolom Pariza, da se nije primjenom boja vodila dugogodišnja borba protiv korozije. Vrlo brzo bi njegovih preko 2,5 milijuna zakovica i 12 000 strukturnih dijelova metala napala i uništila hrđa.
25. 3. 2019. /10:00-10:30/ Pametni metali za pametne telefone / Ivana Ivanić, Metalurški fakultet /
Tehnologija oko nas sve više i više napreduje, a tehnološki razvoj i tehnološka postignuća iznimno su značajna za ugodniji i lakši život. Prije samo dvadesetak godina mobilni telefoni nisu izgledali kako izgledaju danas… poprilično pametno, rekli bismo. Pametni telefoni nam omogućuju da budemo dostupni cijelo vrijeme svima te da uvijek budemo online i u toku sa svim događanjima. No, što se to pametno krije u pametnim telefonima i kakve to veze ima s metalima saznat ćete u ovome zanimljivom znanstveno-popularnom predavanju.
26. 3. 2019. /10:00/11:00/12:00/ Mala škola astronomije / Višnja Srdelić, Udruga ProGEO /
Svemir je umjetnik koji šalje slike kroz simfonije boja, točnije spektrima svih mogućih frekvencija i tako nam otkriva što nam poručuje. Saznajemo i spoznajemo mnoge tajne te otkrivamo nove.
27. 3. 2019. /10:00-10:45/ Vladari Siscie u ledenom dobu / Mario Poleto, Udruga ProGEO /
Predavanje se osvrće na likove iz planetarno popularnoga crtića Ledeno doba te opisuje kako je izgledao okoliš za ledeno doba i koliko je crtić znanstveno utemeljen. Uz to pokazuje kako znamo da su i naši prostori bili zaleđeni i koji su to ledeni gorostasi osim mamuta vladali Siscijom davno prije Rimljana.
28. 3. 2019. /12:00-12:45/ Biotehnologija / Angelina Adamović, Srednja škola Viktorovac /
Biotehnologija je relativno nova grana biologije koja se intenzivno razvija. Nove spoznaje u biologiji, poglavito molekularnoj i razvijanje tehnologija i metoda rada omogućuju nam strelovit napredak na svakome polju ljudskoge života. Biotehnologija omogućuje mijenjanje same osnove života, molekule DNA, čime se otvaraju vrata bržeg rješavanja problema kao što su onečišćenje okoliša, pitanje dovoljne količine hrane i liječenja, odnosno izlječenja bolesti koje se još uvijek smatraju neizlječivima. Biotehnologija nam je omogućila da već danas imamo povrće otpornije na uvjete transporta i skladištenja, biljke koje otpornije na sušu, ali i liječenje dijabetesa pomoću ljudskog inzulina dobivenog iz bakterija. Gdje nam još biotehnologija pomaže, otkrijte na predavanju.
29. 3. 2019. /10:00-10:30/ Napravimo tehnologiju sigurnijom / Ivan Jandrlić, Metalurški fakultet /
Danas se često govori o tehnologiji, napretku tehnologije, tehnološkom razvoj i slično. Ako zastanemo i malo pogledamo oko sebe vidjet ćemo da se sve brzo mijenja, a time i mi sami, kao i naše navike. Možete li si zamisliti ne koristiti automobile, bicikle, autobuse ili liftove za one koji žive u neboderu. Ako gledamo šire, i sami neboderi i razne druge zgrade predstavljaju tehnološka dostignuća. Kako možemo vjerovati svim tim tehnologijama? Odgovor leži u novim metodama i tehnološkim mogućnostima ispitivanja materijala koje svakodnevno koristimo. Kroz ovo će se zanimljivo predavanje slušatelji upoznati s nekim od metoda nužnim za ispitivanja materijale i uređaje. Konstantnim ispitivanjima, pronalascima mana i razvojem novih materijala činimo svijet oko sebe sigurnijim.
30. 3. 2019. /11:00-12:00/ Hokus pokus
U znaku programa „Skok u znanost“ namijenjenoga djeci i mladima s ciljem popularizacije različitih znanstvenih disciplina, i subota, 30. ožujka bit će u znaku znanosti pa će se djeca od 11 sati imati priliku okušati u izradi različitih edukativnih, a istovremeno zabavnih pokusa.
1. 4. 2019. /12:00-12:20/ Tehnologija pročišćavanja voda / Igor Jajčinović, Metalurški fakultet /
Promjene su u okolišu uzrokovane prirodnim pojavama i utjecajem ljudskih aktivnosti. Sve te promjene mogu imati negativan utjecaj na kakvoću voda. Porastom broja stanovništva i životnog standarda te povećanjem crpljenja vode zalihe pitke vode se smanjuju. Uz postojeće se mjere očuvanja količine i kakvoće vode u posljednjemu desetljeću smanjuje. Donedavno se mislilo kako su zalihe vode neiscrpne te se nije pridavala pažnja njihovoj zaštiti. Većina se onečišćenih voda ispuštala izravno u okoliš, a takvim su pristupom onečišćeni veliki izvori čiste vode. Neophodno je da se voda uzeta iz prirode u prirodu vrati pročišćena, odnosno njezinim se vraćanjem u prirodu ne smije narušiti prirodna kakvoća okoliša. Otpadne se vode mogu obraditi fizikalnim, kemijskim ili biološkim procesima za obradu otpadnih voda. Tehnologija pročišćavanja koja će se primjenjivati koristi se ovisno o vrsti onečišćenja.
2. 4. 2019. /12:00-12:20/ Strojevi i alati za proizvodnju slatkiša / Sandra Brajčinović, Metalurški fakultet /
Čokolada, bomboni, keksi, praline, bombonijere, torte i kolači… Sve navedeno pripada svijetu slatkiša. Proizvodnja slatkiša prvo kreće od prerade sastojaka. Za savršen je recept potrebna kvalitetna priprema, lijep izgled i pažljivo upakiran proizvod. Strojevi i alati zaslužni su za uspješnu proizvodnju slatkiša. Da bi strojevi mogli raditi, moraju biti otporni na razne utjecaje koji se odvijaju u proizvodnji. Tehnologija proizvodnje slatkiša ne odvija se samo u velikim tvornicama, slatkiše možemo napraviti i kod kuće, a za to su nam potrebni slastičarski alati i posuđe. Prije proizvodnje moramo se prvo upoznati s metalima koji su zaslužni za kvalitetne strojeve i alate. Bez metala možda ne bi ni upoznali taj čarobni svijet slatkiša.
3. 4. 2019. /12:00-12:40/ Fizika pametnih telefona / Robert Pezer, Metalurški fakultet /
Brzo širenje mobilnih telefona koji mogu pristupiti internetu omogućeno je zadivljujućim nizom otkrića u temeljnim zakonima fizike. Danas je nemoguće učiniti gotovo išta bez ostavljanja digitalnih otisaka u farmama poslužitelja i bazama podataka financijskih, energetskih, transportnih i masovnih medija. U kafićima diljem svijeta veliki broj klijenata “igra se” vrhunskom fizikom – procjepom energijske vrpce u siliciju, Maxwellovim jednadžbama, indeksom loma silicijeva dioksida, općom relativnošću putem GPS-a i mnoštvom drugih temeljnih načela fizike. Sve to omogućava surfanje, čitanje novina ili virtualni kontakt s prijateljima i obitelji bez obzira na geografsku udaljenost. U ovom se predavanju iznosi fiziku u pozadini ove tehnologije.
4. 4. 2019. /10:00-11:00/ Korištenje minerala u svakodnevici / Maja Hrustić, Udruga ProGEO /
4. 4. 2019. /12:00-13:00/ Šareni kukci i zanimljivi vanzemaljci / Maja Hrustić, Udruga ProGEO /
8. 4. 2019. /12:00-12:25/ S metalima u susjedstvu / Franjo Kozina, Metalurški fakultet /
Što li su metali? Nakratko prestanite čitati i pogledajte kroz prozor… Vidite li automobile koji žurno k svome cilju putuju ili bandere koje samozatajno žmirkaju? Vidite li kakav šešir dimnjak nosi i na što vas prometni znakovi upozoravaju? Da, sve su to metali. Bili oni teški ili lagani, tamni ili svijetli. Želite li znati zašto auto putuje, a bandera mirno stoji? Kako dimnjak nikada ne pokisne i zašto su znakovi tako ljutiti i strogi? Istina se krije pod mikroskopom. Dođite i pogledajmo zajedno.
9. 4. 2019. /11:00-12:00/ Izrada modela svemirskih letjelica / Maja Hrustić, Udruga ProGEO /
10. 4. 2019. /18:00/ Fotografijom kroz svemir (predavanje) / Odjel za odrasle /Saša Nuić, Astronomsko društvo Beskraj / * S2, S3, odrasli
Nevjerojatan je sklad zvjezdanoga neba, boja maglica, galaksija. Svemirska estetika budi u nama ushit. Ali amaterska astrofotografija nije samo estetika. Svaki prikupljeni foton daje informaciju o svemiru koji nas okružuje, a više njih, pretočenih u fotografiju, nosi vrijedne spoznaje koje će autor predavanja podijeliti s posjetiteljima. Pridružite mu se na putu slikom i riječima – od Sunčeva sustava preko objekata iz naše galaktičke okoline sve do vrlo udaljenih galaksija.
10. 4. 2019. /20:30/ Promatranje neba teleskopom na Šetnici /Saša Nuić, Astronomsko društvo Beskraj /
11. 4. 2019. /12:00-12:45/ Ionski motori / Stevče Arsoski i Denis Posilović, Tehnička škola Sisak /
Ionski motori za stvaranje propulzije ili potiska ne koriste kemijsku reakciju goriva već ionizirane čestice plina i principijelno je jednostavne konstrukcije. Ionski motor iskoristiv je za pogon svemirskih letjelica i satelita, jer uz malu količinu goriva (plina) može postići velike brzine, ali zasad isključivo u prostoru svemira. Kao izvor električne energije koristi fotonaponske module velikoga stupnja iskoristivosti.
12. 4. 2019. /10:00-10:45/ Marin Getaldić / Marijana Borić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti /
