povezane vijesti
Neki dan, pred večer, na križanju Kukuljevićeve i ulice Stjepana i Antuna Radića u Sisku, na zebri, nesmotreni vozač udario je djevojčicu. Nesretnica je pala na kolnik, znatiželjnici su se vrlo brzo okupili, stigla je hitna medicinska pomoć.
Pregledali su djevojčicu (čini mi se da je imala šesnaestak godina), smjestili je na nosila, vezali je sigurnosnim remenjem, oko vrata stavili Šancov ovratnik i htjeli djevojčicu unijeti u medicinski kombi.
U tom je trenutku, policijski djelatnik, dojurio do nosila i preplašenoj i natučenoj djevojčici u usta ugurao onu spravu s kojom se mjeri količina alkohola u dahu. Nisam siguran da je djevojčica uopće bila svjesna u što i zašto puše.
Okupljeni su ljudi negodovali – pa, zar se to ne može obaviti u bolnici, zašto je ne vozite. Jedan drugi, mlađi policajac vrlo je važno objasnio okupljenim „neznalicama“ da se – alkometar, u takvim i sličnim situacijama, daje svakome koji je navršio 16 godina, a i mlađima, ali u nazočnosti roditelja. To je zakon, reče. Još je usput rekao neka se raziđemo, što tu imamo gledati.
Nismo mi imali ništa protiv zakona, ni protiv korištenja alkometra. Ali, zar se to nije moglo obaviti u bolnici, a ne jadnoj djevojčici (stradala je na zebri) dok leži na nosilima, gurati u usta neku puhalicu.
Eto, dragi policajci, to je nas zasmetalo, a ne što vi radite svoj posao.
Autor: Vladimir Pajtlar
