Završetak Javne rasprave o odlagalištu nuklearnog otpada na području Trgovske gore ponukalo je županijski HSS da još jednom kažu svoj stav po tom pitanju.
Potpredsjednica županijskog HSS-a Anita Sinjeri Ibrišević rekla je kako oni o ovom problemu govore unatrag 15 godina, a što se tiče cijele ove priče primijetili su kako nisu poštivani neki osnovni kriteriji
„Kao prvo ova procedura koja je provedena nije provedena po demokratskim načelima jer očito je da mišljenje javnosti i lokalne zajednice nije uzeto u obzir. Lokalna zajednica, Mjesni odbori Općine Dvor, su jednoglasno donijeli odluku da se protive odlagalištu nuklearnog otpada na području Trgovske gore i smatramo da je to važno polazište za odbijanje ove lokacije”- rekla je Sinjeri Ibrišević dodajući kako se ta lokacija nalazi i na području kojim teče rijeka Una koja je u Naturi 2000, i na kojem se nalazi niz kulturno povijesnih znamenitosti.
U tijeku su izmjene prostornog plana Sisačko-moslavačke županije, a vezano uz njih Županija je dobila info o tome kako Čerkezovac i dalje ostaje vojni objekt. „ Mi smo kao Županija dobili od Ministarstva obrane dopis u kojem stoji kako je Čerkezovac perspektivno vojno skladište, što znači da oni i dalje računaju na njega kao vojno skladište, a nikako kao moguće potencijalno odlagalište nuklearnog otpada“ – ističe Sinjeri Ibrišević.
Da je nešto sumnjivo oko izbora Trgovske gore kao mjesta gdje će se odlagati nuklearni otpad misli Klementina Karanović tajnica županijskog HSS-a jer ističe ljudi koji zagovaraju odlaganje nuklearnog otpada su nevjerodostojni.
„Oni danas u Zagrebu pričaju jedno a u Dvoru drugo. Kad im postavite pitanje oni na njega odgovore ali već sutra kad im pobijete činjenice promijene mišljenje. Ono što mene osobno smeta je način na koji se došlo do te lokacije. Nama u Zagrebu tvrde kako su geolozi 1992. hodali po Dvoru i vršili istraživanje. Kad smo ih pitali koji su ljudi za vrijeme rata vršili istraživanja samo smo zaključili da ti ljudi ne znaju o čemu pričaju“ – kaže Karanović.
Poručuje kako je ovo nacionalno pitanje te ističe kako Čerkezovac ne može nikako biti lokacija za odlaganje nuklearnog otpada. Podsjeća kako su stanovnici Dvora jasno poručili što misle po ovom pitanju.
„Stalno se spominje osam milijuna kuna. Republika Hrvatska treba donijeti uredbu kojom se određuje koja je to visina naknade koju će stanovnici dobiti, takav dokument ne postoji. Ljudi Dvora su jasno rekli da oni ne žele te novce, mladi poljoprivrednici iz Dvora su rekli da žele živjeti od poljoprivredne proizvodnje, a ne od nuklearne rente. Mladi iz Dvora su rekli da ne žele te milijune, oni žele čisti zrak, vodu i zemlju”, naglasila je Karanović.
Ove primjedbe koje su iznesene u javnosti ističe Marijana Petir HSS-ova europarlamentarka uputiti će se nadležnom tijelu i u pisanom obliku i očekuje se da se uzmu u ozbiljno razmatranje. Petir poziva i Vladu Republike Hrvatske da zajedno s Vladom Republike Slovenije otvori dijalog i da se pokuša naći zajedničko rješenje oko ovog problema na način da se dogovorimo sa Slovenijom o zbrinjavanju i naše polovice nisko i srednje radioaktivnog otpada na području Slovenije kako je to predviđeno, rekla je Petir.
