povezane vijesti
Na današnjoj konferenciji za medije, ujedinjena županijska oporba SDP, MOST NL SMŽ, klub HSS-HSP, HDRS te SDA, osvrnuli su se na aktualni problem i stanje zdravstva u našoj županiji. Nedavno je održan je Sajam zdravlja u Topuskom i okrugli stol na temu stanja zdravstva, međutim, kako ističe Mostov vijećnik Petar Ćosić, o mnogim temama nije se govorilo: ”Tom prigodom župan Žinić je izjavio da je stanje zdravstvene zaštite na području županije zadovoljavajuće te da pod motom ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja „Zdravlje za sve, svakoga i svugdje“ žele to geslo primijeniti na terenu”. Ćosić kaže kako župana Žinića stanje na terenu demantira jer su upravo u to vrijeme općine Topusko i Gvozd ostale bez liječnika obiteljske medicine.
”Prema Mreži javnih zdravstvenih službi na tom su području radila četiri tima liječnika obiteljske medicine, a sada, kada građani u svojoj lokalnoj zajednici nemaju pravo i mogućnost za potrebnu skrb, narušen je ustavni i zakonski princip temeljnih ljudskih prava i dostupnosti zdravstvene zaštite. Dakle, ove dvije općine nemaju liječničku pokrivenost u obiteljskoj medicini i hitnoj medicinskoj pomoći”, ističe Ćosić. Županijska oporba izrazila je i zabrinutost obzirom na ovogodišnju epidemiju gripe, a na održanom okruglom stolu nije se govorilo niti o tome, iako je ove godine zabilježen veći broj umrlih od gripe pa se pitaju koje će se mjere poduzeti kako se epidemija ovakvih razmjera ne bi ponovila. Veliki su problemi, dodaju oporbenjaci, i u OB dr.Ivo Pedišić. Podsjetimo, početkom travnja HUP-Koordinacija veledrogerija obavijestila je javnost kako su veledrogerije iscrpile kreditne linije za nabavu lijekova bolnicama te su prinuđene obustaviti isporuku lijekova i medicinskog materijala bolnicama s najstarijim dugovanjima – onima čiji rokovi plaćanja prelaze 1000 dana. Među popisom onih s najduljim dugom našla se i sisačka opća bolnica.
”Paradoksalno je da su u sisačku bolnicu uložena značajna sredstva. Dobiven je kredit od 60 milijuna kuna. Istina, ne sve za investiciju, već za održavanje likvidnosti i druge probleme, ali događa se da ova bolnica nije u stanju izmirivati svoja dugovanja kao većina bolnica u Hrvatskoj. Postavlja se pitanje gdje je taj novac ispario? Je li uprava bolnice dio novca za lijekove trošila za neke druge namjene? Što Županija poduzima? Jesu li poduzete neke mjere racionalizacije i efikasnijeg poslovanja?“, pita Ćosić.
