povezane vijesti
„Opstanak na Banovini“ – naziv je stručnog skupa koji je održan jučer u Hrvatskoj Dubici u organizaciji Lokalne akcijske grupe Una.
Na skupu se govorilo o povijesti i sadašnjosti Banovine, viziji budućnosti Banovine, procesima razvoja nerazvijenih područja, socijalnim problemima i socijalnom planiranju na području CZSS Hrvatska Kostajnica, turizmu kao čimbeniku integralnog razvoja Banovine, razvoju poljoprivrede/stočarstva. Skup je pokušao i odgovriti na pitanje: Što učiniti s praznim kućama i naseljima na Banovini? Govorilo se i strategiji za područja s velikim brojem praznih građevina te Europskim strukturnim i investicijskim fondovima u funkciji integriranog lokalnog ruralnog razvoja.
“Demografska situacija u Republici Hrvatskoj je zabrinjavajuća, no još uvijek nije kasno da osim države sačuvamo i narod”, istaknula je Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, otvarajući jučer Stručni skup „Opstanak na Banovini“. Govoreći o problemu demografskog sloma ruralnog prostora, posebice Banovine i ulaganjima u deprivirana, slabije razvijena područja, Petir je rekla kako je Vlada Republike Hrvatske u svoj Program rada uvrstila ‘Projekt Banovina’ kako bi se pomoglo razvoju tog kraja. Istaknula je da će Republici Hrvatskoj u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira EU 2021 – 2027 na raspolaganju biti oko 9 milijardi eura za Kohezijsku politiku i 4,5 milijardi eura za poljoprivredu i ruralni razvoj. Ulaganja koja se, u smjeru nadležnosti općina gradova i županija planiraju vezana su uz projekte koji će se birati na temelju spremnosti za provedbu, a vezana su uz investicije u ključnu lokalnu infrastrukturu – pristup zdravstvenoj skrbi, skrbi za djecu i obrazovanje, lokalne usluge (poštanski uredi, knjižnice, prijevoz). Od sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru financijske perspektive 2014. – 2020. do sada je na području Sisačko-moslavačke županije ukupno ugovoreno projekata za 2,33 milijarde kuna. Uz navedeno, iz Državnog proračuna ukupno je izdvojeno 114,3 milijuna kuna, a u okviru europske teritorijalne suradnje ugovoreno je projekata u vrijednosti od 5,5 milijuna kuna.
Petir smatra da su sva ta financijska sredstva novi tračak nade za Hrvatsku koja kao i cijela Europa proživljava vrhunac demografske zime, no sam novac po sebi nije dovoljan da bi regije poput Banovine opstale i da bi se potaknula demografska obnova u Hrvatskoj.
“Kao političari, imamo odgovornost prema našim građanima kreirati takve politike gdje će svako ljudsko biće biti u središtu svake politike”, istaknula je Petir napominjući da “više ljudi podrazumijeva više genijalnosti, više talenata, više inovacija i više svega dobrog”.
“U Republici Hrvatskoj potrebno je utvrditi prioritete, osmisliti mjere i provesti strukturne reforme kako bi vratili iseljene Hrvate, a kroz jasnu, ciljanu i strateški postavljenu demografsku, populacijsku, stambenu i poreznu politiku potrebno je podržati mlade obitelji u njihovoj otvorenosti prema životu”, rekla je Marijana Petir, pozvavši na daljnju raspravu o ovom problematici i izrazivši podršku prema inicijativama koje mogu utjecati na povratak i ostanak stanovništva na hrvatskom selu.
Foto – Sisačko-moslavačka županija
Na skupu je sudjelovao i župan Ivo Žinić koji je naglasio kako su svjesni problema koji muče žitelje ovog područja. Istaknuo je kako je na skupu rečeno da je taj kraj najsiromašniji, no on je poručio kako možda i jest siromašan, ali kako su ljudi ovdje bogati.
„Ovo područje ima velike mogućnosti za razvoj poljoprivrede i turizma. No to ne ovisi samo o lokalnoj zajednici i ljudima koji ovdje žive. To je daleko širi problem i vjerojatno će trebati desetke godina da se neke stvari promijene. Reći ću i to da je ovog trena život na ovom području, ali i općenito u Hrvatskoj, neka me nitko krivo ne shvati, ali mi nikada bolje nismo živjeli nego sada. Bez obzira što ima problema i što vjerojatno ima i siromašnih, ali nitko nije gladan. Nitko nije gladan u ovoj Hrvatskoj, pogotovo oni koji hoće raditi.“, rekao je župan Žinić.
Na skupu su sudjelovali i stručnjaci iz područja demografije, sociologije, etnologije, ekonomije, poljoprivrede i ruralnog razvoja s ciljem dobivanja smjernica za najbolje moguće korištenje razvojnih potencijala održivog razvoja Banovine.
