Zelena lista:“Ne možete na Banovinu bez da ikoga pitate dovesti nuklearni otpad“

imp

261020211635236764.jpeg

„Ne možete na Banovinu preko koljenja, lomljenjem, bez da ikoga pitate dovesti nuklearni otpad“,poručio je tako na današnjoj konferenciji za medije predsjednik Zelene liste Nenad Matić. Kako je još od 1999. godine u prostornom planu RH Trgovska gora navedena kao jedina lokacija za gradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, koja unatoč pritisku zelenih aktivista i negodovanju stanovništva nikad nije uklonjena iz plana kao lokacija za zbrinjavanje nuklearnog otpada, u Dvoru smatraju da imaju razloga biti zabrinuti. Nuklearni otapad nije igra, poručuje Matić.
„Činjenica da se Vlada RH i resorni ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić sa nekim odlukama i nekim stvarima ponašaju kao da su igra, a ne kao da su to krucijalne odluke za budućnost određenog kraja, za budućnost nekih ljudi a u nekim slučajevima i za budućnost Hrvatske. Uobičajeno je u hrvatskoj politici da odgađa donošenje odluka, a onda politikom svršenog čina, zato jer se mora odluka donijeti u idućih mjesec ili dva, jer nas pritišću rokovi, se progura odluka bez obzira na protivljenje lokalnog stanovništa. Možda i bez obzira na protivljenje struke i bez obzira što zdrava logika i razum to ne podržavaju.“, kaže Matić.
Izgleda da Sisačko-moslavačka županija, prema posljednjim odlukama Vlade, dodaje Matić, postaje županija na kojoj se primjenjuje politika svršenog čina. No stvari se još uvijek stignu promijeniti, i donesti u suglasju svih sudionika u postupku. „Ja ovo koristim da pozovem ministra Tomislava Ćorića da u pratnji Milorada Pupovca dođe u Dvor i razgovara s mještanima i lokalnim vlastima te da ono što oni svi zajedno dogovore podrži sva javnost u Sisačko-moslavačkoj županiji ali i Hrvatskoj“, ističe Matić.
Osim domaćeg radioaktivnog, uglavnom medicinskog otpada, koji se privremeno zbrinjava u Institutu Ruđer Bošković, Hrvatska ima obvezu zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada NE Krško koji se trenutno tamo i zbrinjava. Riječ je, ističe Matić, o 15 tisuća bačvi. Vremena za odluku nema puno. Jer, obveza je svih država EU da naprave nacionalne programe o lokaciji i načinima zbrinjavanja nuklearnog i radioaktivnih otpada.

najčitanije