Vladinim programom mjera uređeni načini i postupak obnove

imp

Vlada je donijela Programom mjera obnove zgrada oštećenih na područjima pogođenima potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca prošle godine.
Predlagatelj Plana je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, usklađen je sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi, a ministar Darko Horvat istaknuo je da su njime uređeni načini i postupak obnove u potresima pogođenim županijama.

Propisuje se tako nadležnost da da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi odluke Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine vezano za uklanjanje i gradnju zamjenskih kuća u području proglašenim katastrofom, a Fondu za obnovu proširuje se dio nadležnost i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.
“Propisuje se mogućnost predaje obrazaca putem aplikacije e-Obnova, smanjuje se navođenje potrebne dokumentacije te se propisuje obveza javnopravnih tijela i sudova da po službenoj dužnosti dostavljaju dokumentaciju i podatke kojima raspolažu, tako da ih podnositelji zahtjeva ne moraju dostavljati”, rekao je ministar Darko Horvat dodajući da se pojednostavljuje postupak javne nabave, a Programu mjera dodaje se procjena vrijednosti troška usluge stručnog nadzora te se produljuju rokovi za podnošenje zahtjeva.

Potresom pogođene kulturno povijesne cjeline obnovit će se na temelju Programa koji će izraditi Ministarstvo nadležno za kulturu, u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
„Država se obvezuje da će na području na kojem je proglašena katastrofa u cijelosti financirati obnove one nekretnine u kojoj stanuju vlasnik ili njegovi srodnici“, istaknuo je Horvat.
U model privremenog stambenog zbrinjavanja pomoću pokretnih, privremenih i montažnih objekata uključuje se i Fond za obnovu, a uvedena je i mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava i iznad postojećih 5 posto, na postojećim i naknadno utvrđenim proračunskim stavkama.

“Utvrđuje se i djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih zgrada čiji ostaci prijete sigurnosti zdravlju i životima ljudi. Republika Hrvatska i lokalna i područna (regionalna) samouprava obvezuju se osigurati privremeni smještaj u nekretninama kojima raspolažu, za građane čiji se domovi trenutno ne mogu koristiti.“, dodaje Horvat.

Propisat će se i izrada i donošenje programa državnih potpora koje se odnose na saniranje šteta i obnovu na području zahvaćenim potresom.
Vlada pak, napominje ministar Horvat, preuzima obvezu donošenja Odluke o financiranju najamnine za zamjenski stan građanima čiji su domovi zbog potresa neupotrebljivi za stanovanje.
Osnovni cilj odluke je da se privremeno osigura stambeno zbrinjavanje osoba kojima nije osiguran drugi adekvatni smještaj nakon što u im u potresima koji su se dogodili 28. i 29. prosinca prošle godine stradale nekretnine te su nakon preliminarnog pregleda označene su kao N1 (neuporabljivo – zbog vanjskog utjecaja) i N2 (neuporabljivo – zbog oštećenja).

“Korisnici financiranja najamnine predviđeni ovom Odlukom su vlasnici obiteljskih kuća, stanova i zaštićeni najmoprimci, te srodnici u pravoj liniji tih osoba, a koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u oštećenim nekretninama”, naveo je Horvat.
Površina zamjenskog stana za kojeg će se financirati najamnina iznosi do maksimalno 35 metara četvornih površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu iz kućanstva još 10 metara četvornih, ali ne više od površine stana ili kuće u vlasništvu koja nije pogodna za stanovanje.
“Iznos najamnine po metru četvornom sukladno površinama određenim prema broju članova kućanstva koji će se financirati iznosi 70 kuna”, rekao je Horvat.

Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

najčitanije