povezane vijesti
Danas, 14.studenoga, obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti. Obilježava se od 1991. godine na inicijativu Mađunarodne dijabetičke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije, a od 2006. godine je i službeno priznat od Ujedinjenih naroda.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u svijetu trenutno 537 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti.
U Hrvatskoj se taj broj kreće oko 388 tisuća osoba, a kako Sisak stoji po pitanju šećerne bolesti otkrio nam je Darko Velhes, predsjednik Dijabetičkog društva grada Siska: „U ovom trenutku u Sisku raspolažemo s podacima da je oko 3000 registriranih bolesnika po ambulantama primarne zdravstvene zaštite. Taj broj je sigurno veći jer je najmanje još toliko ljudi koji imaju simptome a nisu se javili liječniku. Kad promatramo svijet podaci nisu dobri i govore da svaka deseta osoba ima šećernu bolest.“
Glavni simptomi šećerne bolesti su žeđanje i suhoću usta, učestalo mokrenje, gubitak težine, pojačana glad, umor i iscrpljenost, zamućen vid, trnci u stopalima, sporo cijeljenje rana i infekcije.
Da bolest nije tako bezazlena pokazuje i podatak da je u Hrvatskoj ona treći uzrok smrti. Svi koji imaju neke od simptoma svakako bi trebali otići liječniku, a Vehes napominje da je Dijabetičko društvo otvoreno za sve koji trebaju bilo kakvu informaciju.
„Građani Siska ali i šire okolice slobodno mogu doći svaki dan u prijepodnevnim satima do naše udruge, na Trgu grada Heidenheima 1. Bit će nam drago da s bilo kojim savjetom možemo pomoći jer nažalost iz dana u dan naša se udruga povećava. Ne smanjuje se nego povećava, a to nam sve govori.“, ističe Velhes.
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tip2 koji se velikim dijelom može spriječiti provođenjem redovite tjelesne aktivnosti, zdrave i uravnotežene prehrane te promicanjem okoline zdravog življenja. Obzirom da jedna od dvije osobe sa šećernom bolešću ne zna da boluje od šećere bolesti, rano otkrivanje i liječenje od velikog su značaja za sprečavanje ili odgađanje nastanka komplikacija ove bolesti. Edukacija i podizanje svijesti o simptomima i rizičnim čimbenicima od velike su važnosti za pravodobno otkrivanje bolesti.
Šećerna bolest kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema zahtjeva veliku pozornost, pa stoga pazite na svoje zdravlje i provjerite glukozu u krvi.
Rizični čimbenici za razvoj šećerne bolesti
Šećerna bolest tipa 1 ne može se prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.
Procjena rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2
Na dob ili genetsku predispoziciju ne može se utjecati. Međutim, mogu se mijenjati ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 moguće se informirati o riziku i saznati kako ga smanjiti.
Foto – Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
