povezane vijesti
Hrvatski sabor izglasao je na današnjoj sjednici izmjene Zakona o obnovi kojim se građane oslobađa obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Za zakon je glasovalo 76 zastupnika, sedmero ih je bilo protiv, a 35 suzdržano.
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona o obnovi na današnjoj sjednici Hrvatskoga sabora, građane se oslobađa obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Iste će financirati Republika Hrvatska i jedinice regionalne samouprave i to u omjeru 80% – 20%, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa financiranje i dalje biti u stopostotnom iznosu od strane države.
Ova izmjena ujedno će dovesti do toga da više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, koji su u dosadašnjem dijelu provedbe Zakona znatno usporavali postupak. Dodatno, ukida se zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na istoj.
Nadalje, postupci javne nabave ubrzat će se i zbog donošenja pravilnika kojim će se urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka. Pravilnik će se izraditi u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene elektroničkih sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima nabave.
Iduća važna stavka izmjena Zakona odnosi se na mogućnost pred-financiranja troškova konstrukcijske obnove i to na način da se novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji će moći navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak, a isti će ujedno biti odgovorni za namjensko trošenje sredstava.
S druge strane, (su)vlasnicima obiteljskih kuća novčana pomoć isplaćuje se nakon završene obnove ili prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima.
Zatim, uređuje se i pitanje nepostojećih zgrada, na način da iste mogu u obnovu, osim u slučaju da se radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. To znači da se neće obnavljati one nepostojeće zgrade koje se nalaze na mjestima na kojima su predviđeni magistralni koridori ili drugim javno zaštićenim područjima, sukladno postojećim prostornim planovima, odnosno ukoliko na dan potresa u njima nitko nije živio. Također, otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja.
Isto tako, ovim Zakonom uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. Naime, razorni potresi koji su pogodili Republiku Hrvatsku uzrokovali su da je određen broj zgrada na pogođenim područjima uništen do te mjere da ih je nužno ukloniti. Postojeći model rješavanja ovog pitanja uključivao je prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, a izmjenama Zakona omogućit će se donošenje takve odluke suglasnošću većine suvlasnika.
Iznimno, ukoliko je određena zgrada ili obiteljska kuća oštećena do te mjere da ju je potrebno ukloniti jer predstavlja neposrednu prijetnju za sigurnost i zdravlje ljudi (utvrđuje građevinski inspektor), isto će se moći provesti i bez suglasnosti vlasnika, a za postupak provedbe nadležan je Državni inspektorat.
U slučaju potrebe uklanjanja višestambene ili stambeno-poslovne zgrade, Republika Hrvatska će vlasniku stana, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.
Isto tako, u slučaju potrebe uklanjanja obiteljske kuće, Republika Hrvatska će vlasniku kuće, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati zamjensku kuću.
Za potrebe provedbe ovog pitanja omogućeno je i da Republika Hrvatska može stjecati nekretnine u koje bi građani čije su zgrade ili kuće uklonjene mogli biti trajno ili privremeno smješteni.
Privremeno stambeno zbrinjavanje na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije financira i provodi Fond za obnovu, dok istu nadležnost na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa ima Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Stambeno zbrinjavanje provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje dostavljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Postupci koji su već pokrenuti temeljem Zakona o obnovi dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona, ukoliko je isti povoljniji za stranku.
