''Svi znaju da beskućnici postoje, ali nitko nema konkretne podatke o njihovom stvarnom broju''

ibb

Povodom Svjetskog dana beskućnika, koji se u svijetu obilježava 10. listopada, u Sisku je održan okrugli stol u okviru projekta ”Besplatna pravna pomoć beskućnicima” kojeg provodi Projekt građanskih prava (PGP) Sisak, uz sufinanciranje Sisačko-moslavačke županije. Cilj projekta je podići razinu svijesti nadležnih tijela i institucija ali i građana, o problematici beskućnika, koja je izuzetno teška, ali i kojoj se ne posvećuje dovoljna pažnja – pojašnjavaju u PGP-u Sisak, uz kojeg je kao suorganizator skupa sudjelovala i  Građanska inicijativa ”Moj grad Sisak”.

”O problemima beskućnika se vrlo malo govori i piše. Svi znaju da postoje, ali nitko nema konkretne podatke o njihovom stvarnom broju, prioritetnim potrebama, o postojanju sustavnih mehanizama podrške koji su dostupni u zajednici”, istaknula je Milana Kreća predsjednica PGP-a. Ivan Plavljanić iz PGP-a informirao je nazočne o prihvatilištima za beskućnike na području Republike Hrvatske: u Zagrebu, Varaždinu, Karlovcu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Kaštelama, Splitu i Dubrovniku.

Na susretu se moglo saznati da na području Sisačko – moslavačke županije Centri za socijalnu skrb imaju prijavljeno približno 50 osoba za koje se može reći da su beskućnici, da velik broj osoba ima prijavljeno prebivalište kod drugih ljudi (rođaka, poznanika i sl.), da organizacije Crvenog križa u SMŽ u svojim evidencijama nemaju niti jednog beskućnika te  da kategorija ”beskućnici” praktično ne postoji u radu nadležnih tijela i institucija.

U ime Građanske inicijative ”Moj grad Sisak” o problematici mentalnog zdravlja i beskućništva govorila je govorila je dr. sc. Daša Poredoš Lavor koja je navedena iskustva iskazala temeljem humanitarnog rada ove udruge. ”Mentalno zdravlje je stanje općenito dobre emotivne i socijalne prilagodbe u različitim područjima života. Mentalno zdrava osoba je zadovoljna, rado živi i ima osjećaj da uspješno ostvaruje sve svoje potencijale”, pojasnila je Poredoš Lavor, dodajući kako je Građanska inicijativa ”Moj grad Sisak” do sada pomagala 11 osoba koje su se izjasnili kao beskućnici. Radilo se o šest muškaraca i pet žena, dvoje ih je bilo mlađe od 25 godina, a ostali su bili u dobi od 55 godina života i više. Najčešća mjesta njihova življenja bila su napušteni objekti poljoprivrednih dobara i/ili industrijskih postrojenja, garaže prijatelja i/ili poznanika te bespravno useljeni ruševni objekti.

Poseban je problem pojačan rizik od nasilja nad beskućnicima starije životne dobi kojeg je Građanska inicijativa uočila provodeći projekt ”Informirana zajednica – primarna prevencija nasilja nad starijim osobama”.  ”Muškarci beskućnici povremeno idu raditi u nadnice i tako zarade nešto malo novca. Njihove privremene životne nastambe često su izložene provalama i devastacijama od strane nepoznatih počinitelja, muškarci beskućnici često se sukobljavaju s tim nepoznatim počiniteljima (u nekim situacijama možemo ih nazvati vandalima), dio muškaraca beskućnika sklono je štetnoj zlouporabi alkohola što dodatno povećava rizik sukoba i rizik doživljenog nasilja. Doimaju se informiraniji od žena beskućnica o svojim pravima, ali su često nestrpljivi na putu ostvarenja tih prava i/ili pasivni – očekujući da netko drugi treba za njih odraditi sve potrebno. Žene beskućnice su povučenije, verbaliziraju često prisustvo straha i nesigurnosti, veći dio njih navodi da su pri traženju bilo kakvog posla izložene seksualnim ucjenama, doživljavaju ismijavanje i nazivanje pogrdnim imenima, također doživljavaju provale i devastacije privremenih nastambi i nedovoljno su informirane o svojim pravima”, pojasnila je Poredoš Lavor.

Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici udruga civilnog društva, Caritasa sisačke biskupije, Merhameta, Policijske uprava sisačko-moslavačke, Grada Glina, te Centra za socijalnu skrb iz Siska, Petrinje i Kutine.

Tijekom rasprave pokazalo se da dio sudionika smatra da u Sisačko-moslavačkoj županiji treba postojati prihvatilište za beskućnike, dok drugi smatraju da ne treba jer su takve osobe riješene od strane hitnog zbrinjavanja i udomiteljskih obitelji koje daju privremeni smještaj do maksimalno godinu dana. Također nema sustavnih i jednoznačnih statističkih podataka o ovoj problematici, niti sustavnog rješenja. Iz toga proizlazi da za sada ne postoji efikasan model zbrinjavanja beskućnika.

Zaključak okruglog stola je da je ovo tek početak zajedničkog rada na temu beskućnika te da je, obzirom na broj ljudi koji se nalaze u riziku siromaštva i riziku od beskućništva, vrlo važno spriječiti porast broja takvih osoba. Sudionici okruglog stola očekuju da se u rad ove inicijative uključe svi predstavnici lokalne samouprave na području županje.

najčitanije