povezane vijesti
Katehetski ured Sisačke biskupije organizirao je susret s ravnateljima osnovnih i srednjih škola, s područja Sisačke biskupije.
Sisačkog biskupa i sve nazočne ravnatelje pozdravio je gosp., Jozo Šimunović, ravnatelj OŠ Mladost iz Lekenika. Na susretu su bili nazočni i Marko Krička, dogradonačelnik grada Siska, Kristina Sučić, voditeljica Odjela za predškolski odgoj, obrazovanje i šport grada Siska te Darjan Vlahov, viši savjetnik za osnovno i srednješkolsko obrazovanje Sisačko-moslavačke županije.
Sisački Biskup progovorio je o položaju vjeronauka u školi te o problemima koji su nastali kao posljedica sekularizacije države i školstva. Spomenuo je nužnost suradnje predstavnika Crkvene i državne vlasti te izrazio nadu u nastavak suradnje koje Sisačka biskupija ima sa školama na svom području. Također, naglasio je važnost održavanja i nadogradnje odnosa između Crkve i školstva, obzirom na činjenicu da obje institucije imaju odgojnu zadaću.
Na temu „Građanski odgoj i obrazovanje“ govorila je predstojnica Katehetskog ureda, s. Smilja. U svom govoru osvrnula se na tijek nastajanja GOO. Promjene koje se događaju na svim razinama tjeraju nas da se snalazimo, za što nam je potrebna životna mudrost, i iz situacija koje nisu baš uvijek dobre iščitamo ono što je dobro i na tomu gradimo budućnost. U Planu i programu vjeronauka u osnovnoj školi kao jedan od glavnih ciljeva vjerskog odgoja i obrazovanja u školi navodi se razvijanje temeljnih općeljudskih i vjerničkih sposobnosti kroz refleksiju vlastitoga života, života i rada s drugima, iskustva susretanja s ljudima različitih religioznih i drugih pogleda na svijet i vlastitoga vjerničkog iskustva. Plan i program vjeronauka u srednjoj školi teži cjelovitom promicanju religioznoga i socijalnoga sazrijevanja učenika.
Nazočnima se obratio poznati hrvatski psihoterapeut, prof. dr. sc. Vladimir Gruden koji je govorio na temu „Sreća kao izbor“. U svom izlaganju istaknuo je da sreća ovisi o nama samima i da je ona naš izbor. Ljudi su konstantno zabrinuti te razmišljaju o lošim stvarima jer tada traže zaštitu i utjehu od drugih, poput djeteta koje se u trenutku problema utječe svojoj majci. Ako smo sretni, tada će ljudi od nas očekivati pomoć i utjehu, s čime dolazi odgovornost. Sreća zapravo znači mir i sklad svih razina našega postojanja, odnosno tjelesne, duševne i duhovne dimenzije. Taj sklad postižemo vizualizacijom naše sreće, sagledavajući neugodnosti s određenim odmakom, pretvarajuće sebe kao subjekta u objekt. Prvenstveno bismo trebali umjesto riječi „problem“ pokušati koristiti pojam „upit“ te izdizanjem iznad sebe samih dati odgovor na taj upit. Rješavanje problema zahtjeva nadilaženje logike i poticanje kreativnosti, oslanjajući se na vlastitu intuiciju. Svako jutro se trebamo probuditi s pomalo egoističnom mišlju: „Što će mene danas veseliti“? Pritom se ne trebamo bojati da je naše izdizanje od neugodnih situacija oholost; toj je naš vlastiti način kako prebroditi probleme i biti sretan. Svoje predavanje prof. Gruden zaključio je riječima: „Sreća je tu, samo ju treba uzeti“.
Foto: biskupija-sisak.hr
