povezane vijesti
Igra (ne)jednakih – 1. dio
Sport je mnogo više od natjecanja i osvajanja priznanja, nagrada i medalja. Osim što pridonosi zdravlju, sport razvija samopouzdanje, potiče samostalnost i stvara osjećaj pripadnosti zajednici. Za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju njegova je uloga često još značajnija jer može biti važan dio rehabilitacije, socijalizacije i kvalitetnijeg života.
U Hrvatskoj se posljednjih godina sve više govori o uključivanju osoba s invaliditetom u sport, no mogućnost bavljenja sportom još uvijek uvelike ovisi o tome gdje osoba živi, kakvu podršku ima i postoje li u njezinoj sredini odgovarajući klubovi, treneri i sportski objekti.
Za većinu djece pitanje kojim će se sportom baviti najčešće je stvar interesa ili talenta, a najčešće ovisi i o tome koji sportovi i infrastruktura su im dostupni u mjestu u kojem žive.
Dijete s teškoćama u razvoju ima sasvim druge mogućnosti jer prije samog pitanja o tome kojim se sportom želi baviti treba pronaći odgovor na osnovno pitanje, postoji li uopće mjesto na kojem može trenirati?
Upravo ćemo na to pitanje pokušati odgovoriti kroz seriju članaka posvećenih mogućnostima bavljenja sportom osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju na području Sisačko-moslavačke županije.
Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2025. godinu pokazuje da u Sisačko-moslavačkoj županiji žive 28.322 osobe s invaliditetom, što čini 20,8 posto ukupnog stanovništva županije.
Brojke pokazuju da je Sisačko – moslavačka županija iznad prosjeka Hrvatske i kada se promatraju dobne skupine.
Invaliditet je prisutan u svim dobnim skupinama. Prema tom izvješću HZJZ-a, u dječjoj dobi, odnosno među osobama od 0 do 19 godina, u SMŽ osobe s invaliditetom čine 15,5 posto te dobne skupine, a županija je i prema tom pokazatelju iznad hrvatskog prosjeka.
Podaci iz istraživanja potreba mladih na području Sisačko-moslavačke županije za 2024. godinu navode nešto raniju brojku od 27.293 osobe s invaliditetom, među kojima je bilo 3.978 djece s teškoćama u razvoju. U dobi od 15 do 24 godine bilo je 2.107 mladih s teškoćama u razvoju.
Te brojke pokazuju da postoji potreba za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom da se bave sportom, samo se nameće pitanje koliko je sportskih sadržaja dostupno toj populaciji i koliko ih je doista uključeno u sportske aktivnosti?
Prema dostupnom izvješću Zajednice sportskih udruga i saveza Sisačko-moslavačke županije iz 2022.godine , u programu „Sportske aktivnosti osoba s invaliditetom i stradalnika Domovinskog rata“ navedene su četiri organizacije koje provode sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom.
To su Atletski klub Odisej – OSI iz Kutine, Sisački sportski savez gluhih, Sportsko i rekreativno društvo slijepih Sisak te Streljački klub osoba s invaliditetom „Centar“.
U izvješću iz 2024. godine navedeni su Sportsko i rekreativno društvo slijepih Sisak, Udruga ratni veterani, veterani Domovinskog rata grada Petrinje i Sisački športski savez gluhih.
Nekoliko klubova nije cijela slika i svakako ne znači da su to jedina mjesta u županiji na kojima osobe s invaliditetom se mogu baviti sportom, odnosno mogu trenirati.
No važno je i pitanje koliko se osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju uključuje u redovne sportske klubove, odnosno klubove koji nemaju nužno posebno organiziran program za osobe s invaliditetom, ali ih uključuju u svoje redovne treninge.
Posebno mjesto u cijeloj priči ima školski sport.
Škola je mjesto na kojem velik broj djece prvi put dolazi u kontakt sa sportom pa upravo ona može biti ključna za stvaranje navike bavljenja tjelesnom aktivnošću i otkrivanje sporta koji djetetu odgovara.
U Sisačko-moslavačkoj županiji važan je projekt „Inkluzija u školskom sportu“, koji provodi Školski sportski savez SMŽ.
Inkluzija u školskom sportu projekt je namijenjen učenicima s teškoćama koji nemaju raznovrstan pristup sportskim i rekreativnim aktivnostima. Program se provodi kao dio aktivnosti školskih sportskih društava, a voditelji su učitelji/nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, kineziolozi i drugi stručnjaci za rad s djecom s teškoćama.
Glavni ciljevi su omogućiti provedbu kontinuirane izvanškolske tjelesne aktivnosti djece s različitim teškoćama pod vodstvom stručnjaka u školi, ponuditi svakom djetetu jednaku mogućnost bavljenja sportom, poticati održavanje postojećih i razvoj novih motoričkih vještina, poticati socijalne vještine te približiti i upoznati ostalu djecu s različitim spektrom teškoća koje njihovi vršnjaci imaju, te zajedničkim radom i druženjem postići inkluziju kroz sportske sadržaje
Programom Inkluzija u školskom sportu želi se svakom djetetu s teškoćama u razvoju osigurati primjerenu podršku kako bi moglo sudjelovati u predloženim aktivnostima i doživjeti uspjeh.
Cilj je ostvariti i socijalnu koheziju; djeci koja imaju određenu teškoću pružiti šansu da se povežu na jednakom ili sličnom motoričkom zadatku te da se povežu s ostalim učenicima.
Što nakon škole? Ako je dijete uključeno u sportske aktivnosti tijekom osnovnog obrazovanja, postoji li u njegovu gradu mogućnost nastavaka bavljenja sportom?
Ako želi plivati, baviti se atletikom, stolnim tenisom, nekim ekipnim sportom ili drugom aktivnosti – postoji li program koji mu je dostupan?
Sisačko-moslavačka županija prostorno je velika, a sportska infrastruktura i ponuda nisu jednako raspoređene. Veći gradovi prirodno imaju više klubova, sportskih objekata i stručnog kadra, dok su mogućnosti u manjim sredinama potencijalno ograničenije.
Za obitelj djeteta s teškoćama to može značiti dodatno putovanje, organizaciju prijevoza, veće troškove i dodatno vrijeme.
Nekim obiteljima to neće biti prepreka, no za druge to može značiti da će dijete odustati od bavljenja sportom.
Nije cilj pronaći probleme niti unaprijed zaključiti da nema dovoljno mogućnosti.
Želimo utvrditi koliko sportskih klubova i udruga radi s osobama s invaliditetom i djecom s teškoćama u razvoju, kojim se sportovima mogu baviti, gdje se ti programi nalaze i koliko su dostupni.
Autor: Iva Mušec Posilović
Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
(Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa poticanja novinarske izvrsnosti)
