povezane vijesti
Stanje u gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije s osvrtom na prethodne godine bila je glavna tema sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Sisak. Prezentirani su podaci o kretanju broja stanovništva, BDP-u, vanjskotrgovinskoj razmjeni, investicijama, odnosu broja zaposlenih i nezaposlenih te strukturi gospodarstva i poslovanju tvrtki u 2022. godini.
Najveći problemi današnjeg gospodarstva Hrvatske pa tako i Sisačko – moslavačke županije su demografija i tržište radne snage kao i neusklađenost tržišta rada s obrazovnom politikom. Unatoč tome gospodarstvo u županiji bilježi porast prihoda, dobiti i izvoza, istaknuo je Tihomir Babić, predsjednik Županijske komore.
„Ono što možemo reći za 2022. godinu jest da je bila nastavak oporavka gospodarstva Sisačko-moslavačke županije od krize uzrokovanih potresom i pandemijom Corona virusa. Tako su nam ukupni prihodi gospodarstva porasli ukupno za 6,5%, a dobit je porasla za 23,5% što je veliki utjecaj Petrokemije koja je poslala pozitivno za razliku od prošle godine kada je poslala negativno.
Prodaja u Hrvatskoj porasla je za 3,6%, izvoz je porastao 2,2%. Broj zaposlenih je praktički porastao za 4,2%, međutim, on se u evidencijama iskazuje nešto manji zbog toga što je Lonia trgovina preuzeta od strane Studenca Omiš i sada se u Omišu evidentira sve vezano za poslovanje tvrtke Studenac.“, rekao je Babić.
U strukturi poslovnih subjekata registriranih na području Sisačko-moslavačke županije podaci i dalje pokazuju trend rasta ukupnog broja tvrtki od kojih je 99 posto mikro i malih no zato 42 posto zaposlenih je u srednjim i velikim tvrtkama. Prema djelatnostima i broj tvrtki i broj zaposlenih najveći je u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu.
„Gledajući i komparirajući sa 2019., što smo prikupili podatke i analizirali da vidimo utjecaj krize na gospodarstvo, možemo reći da se gospodarstvo snažno oporavilo. Ukupni prihodi 2022. godine, u odnosu na 2019. godinu, porasli su za 29,8%, dobit je porasla za 71%, prodaja u Hrvatskoj za 15,4%, a izvoz je porastao za 44%. Broj zaposlenih je također porastao za 13,2%.
Dakle, možemo sa zadovoljstvom reći da se gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije snažno i uspješno oporavilo od kriza izazvanih potresom i pandemijom. Ono što nas u ovom trenutno zabrinjava u poslovanju 2023. godine je ulazak u recesiju najvažnijih vanjsko- trgovinskih partnera Republike Hrvatske, Njemačke, Nizozemske i Italije. Njemačka i Italija dva su najvažnija trgovinska partnera u izvozu i uvozu gospodarstva Sisačko-moslavačke županije tako da izvoznici koji su najvećim dijelom u prerađivačkoj industriji u našoj županiji, a prerađivačka industrija generira oko 60% ukupnih prihoda, u ovom trenutku suočeni sa padom narudžbi iz Europske unije i pogotovo iz ove dvije zemlje. Dosta su zabrinjavajući podaci u drvoprerađivačkom sektoru gdje je dosta veliki pad tih narudžbi.“, ističe Babić.
U strukturi prihoda, dobiti i broja zaposlenih u 2022. godini najzastupljenija je prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo popravak motornih vozila i motocikala te građevinarstvo. Po broju zaposlenih najzastupljenija je trgovina zatim slijedi građevinarstvo te prerađivačka industrija.
„Drvoprerađivački sektor u gospodarstvu naše županije sudjeluje nadprosječno u odnosu na svoje sudjelovanje u gospodarstvu Republike Hrvatske. Drvoprerađivači sektor u gospodarstvu Republike Hrvatske sudjeluje 2%, dok u gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije sudjeluje 10%.
Građevinski sektor u ovom trenutku doprinosi snažno oporavku gospodarstva, razvoju gospodarstva i zapošljavanju radnika. Suočeni smo u ovom trenutku sa nedostatkom stručne radne snage u građevinskom sektoru i možemo reći i sa brojem tvrtki koje bi trebale odgovoriti zahtjevima obnove.“, rekao je predsjednik Županijske komore.
Financijski podaci za 2022. godinu pokazuju da je u Sisačko-moslavačkoj županiji završni račun predalo 2.679 poduzetnika koji su ukupno zapošljavali 19.924 osobe. Ukupni prihodi u odnosu na prethodnu godinu veći su za 6 posto i iznose 1,9 milijardi eura no županija u ukupnom prihodu Hrvatske sudjeluje tek s 1,3 posto.
