povezane vijesti
Krajem kolovoza objavljeno je istraživanje o tome kako je pandemija utjecala na odgoj i obrazovanje, a Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu javno je predstavio rezultate istraživanja o utjecaju potresa na odgoj i obrazovanje. Poseban je naglasak stavljen upravo na Sisačko-moslavačku županiju.
Istraživanje se provelo u okviru projekta “Nacionalno praćenje učinaka pandemije covid-19 i potresa na sustav odgoja i obrazovanja”. Provedeno je među učenicima i zaposlenicima u 52 osnovne i srednje škole iz Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba, a njime je obuhvaćeno 5329 učenika i 1445 nastavnika.
Negativan utjecaj potresa na učenike i nastavnike
Prikazani rezultati ukazuju da potres ipak nije utjecao na entuzijazam učitelja i nastavnika što je, istaknuo je Jokić, jako dobro i potvrda je da u zbornicama ima ljudi koji vole svoj posao. Međutim, na velik dio odgojno-obrazovnih djelatnika potres je imao negativan utjecaj, što se najviše očituje u svakodnevnom životu, u zabrinutosti za sigurnost učenika, te za opću psihološku dobrobit odgojno-obrazovnih radnika.
Na području Sisačko-moslavačke županije više od polovice nastavnika navodi da su potresi negativno utjecali na njihov svakodnevni život, a više od trećine da je potres negativno ili izrazito negativno djelovao na njihovu opću psihološku dobrobit.
Stalna podrhtavanja tla utjecala su negativno i na značajan dio učenika, a procjena negativnosti utjecaja potresa raste s dobi i posebno je istaknuta kod učenika iz naše županije. Dvije trećine maturanata iz naše županije kaže da su potresi negativno utjecali na njihove živote, aa negativan utjecaj potresa nadmašuje negativan utjecaj pandemije Covida-19.
Maturanti su, njih 31,7 posto iskazali je da su potresi u priličnoj mjeri ili izrazito negativno utjecali na osjećaj sigurnosti u školi. Za učenike iz SMŽ-a još je izraženiji negativan utjecaj potresa na osjećaj sigurnosti kod kuće. Osim toga, svaki treći u SMŽ-u iskazao je da su potresi u priličnoj mjeri ili izrazito negativno utjecali na njihovu psihološku dobrobit. Istovremeno svaki drugi nastavnik u SMŽ iskazali su priličan ili izrazito negativan utjecaj potresa na njihovu zabrinutost za sigurnost učenika.
Više od 60 posto učenika završnih razreda iz SMŽ-a iskazali su da su potresi prilično negativno utjecali na njihovo zadovoljstvo i psihičko stanje.
Jokić je upozorio kako su spomenuti problemi i dalje aktualni te bi njihovo zanemarivanje bilo društveno izrazito negativno i moglo bi imati značajne posljedice na pojedince, lokalne zajednice i na hrvatsko društvo u cjelini. Početkom mjeseca rezultate istraživanja predstavnici Instituta predstavili su i predsjedniku Zoranu Milanoviću te savjetnici za obrazovanje Jadranki Žarković, a tom je prilikom Jokić istaknuo: „Nužno je adresirati psihosocijalno stanje učenika hitnom izradom sustavnih politika i mjera, pojačati psihosocijalnu podršku učenicima, pokazati razumijevanje za povećanje zahtjevnosti posla svih zaposlenih u školama tijekom pandemije te učiniti sve kako bi škole i dalje ostale otvorena mjesta za učenje i odrastanje.“
