povezane vijesti
Niti jedna kuća sa žutom ili crvenom naljepnicom na potresom pogođenom području nije obnovljena u ovih godinu dana o trošku države. One koje su obnovljene ili ponovno izgrađene su prvenstveno zahvaljujući dobrim ljudima.
Sporost postupka obnove je ono što najviše ljuti stanovništvo na potresom pogođenom području.
Više od 40.000 objekata je oštećeno u potresu i šteta je procijenjena na više od 40 milijardi kuna. “Sada se ide u sustavne natječaje”, rekao je premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Stožera za obnovu održanoj na godišnjicu potresa u Petrinji, podsjetivši na proceduru.
„Strategija obnove je išla logičnim putem, temeljem iskustva drugih da se prvo idu obnoviti one građevine i oni objekti koji su imali lakša oštećenja, da se osigura alternativni smještaj svima onima, koji iz sigurnosnih razloga, nisu mogli biti u svojim kućama ili stanovima te da se sada, kao što ste i čuli od gospodina Hanžeka, Horvata i Miloševića, ide u sustavne natječaje. Za njih treba, ako je nešto jako oštećeno, projekt, projektna dokumentacija, treba znati je li tlo na kojem se nešto gradi neko trusno područje ili stabilno, mora se organizirati javni natječaj, mora proći procedura, nakon toga se mora odabrati izvođač, uvesti ga u radove i krenuti u obnovu. Ono što je vrlo važno da razumijemo je da nema nijednog primjera gdje su ovako veliki potresi, u takom kratkom roku, načinili ovako velike štete, da se preko noći obnove tisuće objekata i izgrade nove zgrade. To jednostavno nema i to ne postoji. Postoji trud, rad, angažman, posvećenost pa i prioritetna usmjerenost i na ovaj dio fizičke obnove, a i na dio razvoja i revitalizacije Banovine. Mi smo ovdje u području, još ću jednom ponoviti, gdje su se sintetizirale sve moguće negativne posljedice s kojima smo bili suočeni. Od ekonomske tranzicije, propasti velikog broja velikih pouzeća koja su ovdje postojala, prije od ratne agresija, koja je uzrokovala enormne štete i tada odlazak ljudi u poslijeratnu obnovu. Potom smo imali cijelu ovu situaciju s potresom, u Covid kontekstu i demografsku krizu, dakle imamo puno elemenata koji su ovdje skupa.“, rekao je premijer Plenković dodajući kako će brža i efikasnija obnova biti u glavnom fokusu Vlade i Stožera s vidljivim rezultatima.
Naglasak bi u idućim mjesecima, napominje premijer, trebao biti stavljen na konstrukcijsku obnovu i obnovu teže oštećenih zgrada u potresu.
„Nastojali smo ići najprije onim putom obnove koji omogućuje rješavanje onih objekata, onih kuća, onih zgrada koji su imali lakša oštećenja. Tu je do sada završena obnova na 1106 kuća koje su obnovljene gdje se više od 6 tisuća ljudi vratilo sigurno, s certifikatima, u svoje kuće. Naravno da je sada pred nama obnova onih zgrada koje su doživjele veća oštećenja, dakle to podrazumijeva konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, to podrazumijeva nastavak natječaja za zamjenske kuće i za višestambene zgrade. Državni tajnik Hanžek nas je izvijestio da je jučer raspisan natječaj za deset višestambenih zgrada u Petrinji, Glini i Topuskom sa 150 stanova, da je prije nekoliko dana natječaj za 90 zamjenskih kuća i da je ovih dana u tijeku, i bit će i početkom siječnja, natječaj za dodatnih 60 kuća. Sve to skupa govori da se dinamika obnove ubrzava i na taj način ćemo izaći u susret očekivanjima naših građana koji naravno teško žive u ovom trenutku, pogotovo onih nešto više od pet tisuća ljudi koji nisu u svojim domovima nego su u alternativnim smještajima.“
Premijer Plenković je poručio da Vlada gleda korak unaprijed i da će se osim fizičke obnove naglasak staviti i na oporavak gospodarstva, kao i na demografsku revitalizaciju, pa će se tako već sutra, na sjednici Vlade, naći paket mjera koji će se odnositi na potresom pogođeno područje, vrijedan 15 milijardi kuna: „Mi iz toga očekujemo da, koristeći i nacionalna sredstva i europska sredstva i višegodišnji financijski okvir i fond solidarnosti, nacionalni plan oporavka i otpornosti, nastojimo ulagati u ovaj kraj, kraj koji je praktički pola sata, malo više, udaljen od grada Zagreba i s konkretnim potezima dići ekonomsku snagu i kvalitetu života ovdje na Banovini. Ključni projekt, koji će po meni biti žila kucavica budućega razvoja ovoga kraja, bit će dovršetak autoceste između Zagreba i Siska, dakle od Lekenika do Siska. Riječ je o sedamnaest kilometara, u ovom trenutku nakon što je Vlada, pa Ministarstvo prometa, pa Hrvatske autoceste, raspisalo natječaj, onda imamo i onu situaciju sa žalbom pred Državnom komisijom za javne nabave. Čim se ta situacija riješi mi očekujemo da se tih sedamnaest kilometara autoceste, koji će praktički nasloniti i Sisak i Petrinju na grad Zagreb, biti realizirano do kraja mandata naše Vlade. Tim potezom omogućit ćemo praktički integriranost srca ove županije na najjači ekonomski centar Hrvatske, Zagreb, i mislimo da će on onda potaknuti sve ostale aktivnosti, i ostanak ljudi ovdje i dolazak mladih obitelji i razvoja gospodarstva, ulaganja.“
„Ostajemo privrženi maksimalnoj potpori ljudima i cilj je što brže ih vratiti u normalne okvire života”, zaključio je danas premijer Plenković u Petrinji ga godišnjicu potresa.
Povodom godišnjice razornog potresa u Petrinji su ministar graditeljstva Darko Horvat, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak te dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić potpisali brojne ugovore i sporazume – za izgradnju nove sportske dvorane, pristupne ceste i rekonstrukciju Srednje škole u Petrinji, za izgradnju zgrade Ekonomske škole u Sisku te za otvaranje izvanrednog studija građevinarstva u Sisku.
Podsjetimo, razorni potres jačine 6,2 prema Richteru prije točno godinu dana teško je oštetio cijelu Sisačko-moslavačku, ali i okolne županije. U svega nekoliko sekundi došlo je do velikih razaranja i oštećenja u kojima je oštećeno ili uništeno na tisuće obiteljskih kuća, stanova, škola, bolnica i drugih objekata. Potres je za sobom odnio osam života, mnogi su ostali bez svojih domova, a zbog spore obnove brojni stanovnici još uvijek nemaju adekvatan smještaj.
