Objavljen Program cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline Gline

Glina

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Program obnove kulturno-povijesne cjeline Gline.  Razmatrajući pristup urbane obnove Gline nakon razornog potresa, primjerenim se smatra usporedba s urbanom obnovom povijesnih zgrada u Glini nakon ratnih razaranja u Domovinskom ratu.

 

U obnovu idu zgrada stare gimnazije na Trgu bana Josipa Jelačića, zgrade hotela Casina u Ulici Stjepana i Antuna Radića, zgrada katastra te zgrada Državne geodetske uprave, objekti na adresi Trg bana Josipa Jelačića 19-20. Obnovit će se i župni dvor, Kuća himne, parohijski dom, objekti na adresi Hrvatska ulica 26, 28 te 32 (zgrada Šumarije) , objekt na adresi Ulica žrtava Domovinskog rata, zgrada stare ljekarne na Trgu dr. Franje Tuđmana/Frankopanske ulice, kuća u kojoj je živio i radio Ante Kovačić u Ulici kralja Tomislava 1, Kovačićeva rodna kuća na adresi Ulica Ante Kovačića 9.

U obnovu idu i objekti u Ulici S. I A. Radića 4,6 i 8/Zagrebačka 7 te u Petrinjskoj na kućnom broju 15.

 

Sve povijesne zgrade umjereno su do teško oštećene, odnosno privremeno ili trajno neuporabljive. Na povijesnim zgradama, pored urušavanja dimnjaka, zabatnih zidova i dijelova masivnih potkrovnih vijenaca, nastala su teška oštećenja nosivih i ostalih zidanih konstrukcija osobito na gornjim etažama, na kojima su izražene dijagonalne i „X“ pukotine, a u pojedinim slučajevima došlo je do sloma tanjih poprečnih zidova te djelomičnih ili potpunih urušavanja. Na pojedinim zgradama vidljiv je otklon ili deformacija dijela vanjskih zidova u odnosu na vertikalnu ravninu. Karakteristične su pukotine na nadvojima i parapetima otvora, a često se preko otvora povezuju po čitavoj visini zgrade. Na zabatima koji se nisu urušili prisutne su horizontalne pukotine u razini međukatne konstrukcije potkrovlja. Vidljive  su posljedice rastresanja drvenih međukatnih konstrukcija uz otpadanje žbuke sa zidova i stropova.

 

PROGRAM OBNOVE KULTURNO-POVIJESNE CJELINE GLINE

 

Teško su oštećeni ili urušeni gotovo svi dvorišni aneksi i krila, a osobito naknadne dogradnje. Većina svodnih konstrukcija nad prizemljima, unatoč mjestimičnim pukotinama pa i težim oštećenjima nije urušena, te je u znatnoj mjeri zadržala geometriju i stabilnost. Djelovanje potresa relativno dobro su podnijele drvene prizemne i jednokatne tradicijske građevine, one koje su redovito održavane, bez prethodnih konstrukcijskih oštećenja.

 

Nažalost, na području grada Gline velik je broj tradicijskih građevina prije potresa bio napušten i nisu bile održavane što je utjecalo na veća oštećenja, destabilizacije uslijed ranijih oštećenja drvenih elemenata zbog utjecaja atmosferilija, što je izazvalo lokalna slijeganja krovišta, otklone drvenih stjenki od vertikale i slično, ali bez popuštanja i urušavanja konstrukcije.

 

Izvor: Ministarstvo kulture i medija

najčitanije