Mesarić: U gospodarstvu imamo pozitivnih pomaka, ali SMŽ ima najvišu stopu nezaposlenosti u RH

nn

261020211635246255.jpeg

“Pozitivni trendovi su tu, no problem su postojeće tvrtke, veliki nosioci gospodarstva” – rekao je Boris Mesarić o trenutnom stanju gospodarstva u Sisačko-moslavačkoj županiji, na jučer održanoj 9. sjednici Gospodarskog vijeća Županijske gospodarske komore Sisak.

“Kad govorimo o stanju gospodarstva naše županije, moramo priznati da se događa isto što i u Hrvatskoj, nešto se kreće i imamo pozitivnih trendova. Posebno se to odnosi na drvnu industriju koja je kod nas značajan faktor. Pomaka ima i u metalskoj i u prehrambenoj industriji, ali zabrinjavaju nas određene stvari s postojećim tvrtkama, velikim nositeljima gospodarstva kao što su Rafinerija, Petrokemija, pa i Siscia, gdje se traže određeni pomaci, međutim odluke se donose sporo i to je onaj problem koji nas očekuje”, rekao je Mesarić, izdvojivši kao najproblematičnije Petrokemiju, Siciju i Rafineriju.

Mesarić je upozorio i na nepovoljan odnos broja zaposlenih i umirovljenika: “Mi smo županija koja ima najveći postotak nezaposlenih u Hrvatskoj. Imamo neusporedivo više umirovljenika nego što imamo zaposlenih. U tvrtkama na teritoriju naže županije 1990. godine radilo je oko 70 tisuća ljudi. Danas u tvrtkama registriranim na području naše županije radi svega 17 tisuća ljudi. S druge strane, imamo ukupno 37 tisuća zaposlenih, ali i 47 tisuća umirovljenika. Sad kada se govori o reformi mirovinskog sustava koji je naravno u vrlo velikim poteškoćama, kad govorimo kako ćemo produžiti radni vijek na 67 godina, postoji pitanje koga smo sve tjerali u mirovinu, a tko nije trebao ići svih ovih drugih godina”.

Na proširenom dijelu Sjednice, bilo je riječi i o novoj Općoj direktivi Europske unije o zaštiti osobnih podataka i njezinu utjecaju na poslovanje tvrtki.

“Opća uredba EU o zaštiti osobnih podataka donesena je 2016. godine s obvezom da se u dvije godine javni i privatni sektor u potpunosti pripreme za njezinu implementaciju. Dakle, na razini Europske unije više ne postoji 28 nacionalnih zakona koji uređuju područje zaštite osobnih podataka, već postoji jedan jedinstveni zakon. On će na neki način pomoći europskom gospodarstvu da se u potpunosti može pripremiti za brži razvoj digitalne ekonomije i elektroničkog poslovanja u okviru kojeg se jasno pojavljuju određen rizici i ugroze kad je u pitanju potencijalna zlouporaba vezano za obradu osobnih podataka građana Europske unije”, rekao je Petar Mišević, glavni savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i voditelj samostalne službe za informacijsku sigurnost i upravljanje kvalitetom, dodavši da će se, osim europskih kompanija, ovoj Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka morati prilagoditi i kompanije izvan EU koje rade s osobnim podacima građana Europske unije.

najčitanije