povezane vijesti
Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, racionalnije i efikasnije korištenje resursa, jačanje otpornosti na klimatske promjene te okretanje održivim i ekološki prihvatljivim praksama u poljoprivredi prioriteti su u nadolazećem razdoblju, poručeno je sa stručnog skupa Samodostatnost u hrani za sigurnu budućnost koji se u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i u suradnji sa Županijskom komorom Otočac održao u Sisku.
Jedno od važnih pitanja je kako povećati produktivnost i fizički obujam proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda da bismo u budućnosti mogli smanjiti uvoznu ovisnost i lakše se nosili s globalnim tržišnim poremećajima i cjenovnim pritiscima, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
„U prva četiri mjeseca ove godine bilježimo nastavak negativnih trendova iz proteklih godina. Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s prošlogodišnjih 68 posto pala je na 62 posto. Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene – 74 posto vanjskotrgovinskog suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane, uvozimo velike količine mesa mlijeka voća i povrća, proizvoda s najvećom dohodovnosti i najvećom dodanom vrijednosti. Hrvatskoj je potreban zaokret u vođenju poljoprivredne politike s jasnim prioritetima i boljom fokusiranošću potpora što zahtjeva izmjene strateškog plana ZPP-a“, poručio je Kovačević.
Za razvoj hrvatske poljoprivrede kroz Strateški plan 2023.-2027. na raspolaganju je 3,8 milijardi eura, a cilj je u ovom razdoblju kroz poljoprivredne EU fondove domaćim poljoprivrednicima i ostalim korisnicima u ruralnom prostoru dodatno osnažiti dohodak te modernizirati poljoprivrednu proizvodnju, podignuti razinu prerade i povećati ukupnu razinu samodostatnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u RH.
U Strateškom planu stoga je podignut i udio financiranja iz nacionalnih sredstava s 15 na 20 posto te je povećana omotnica za poljoprivredu za 103 milijuna eura, kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
„Očekujemo i kroz ovaj stručni skup razmjenu mišljenja i ideja te smjernice stručnjaka i dionika na koji način pospješiti provedbu EU fondova u poljoprivredi, odnosno ubrzati realizaciju investicija u ovaj sektor, kako bi podigli našu konkurentnost u proizvodnji hrane. S druge strane, hrvatska poljoprivreda mora težiti realizaciji kapitalnih projekata kako bi poljoprivreda i prehrambena industrija ponovo oživjela na području Sisačko-moslavačke županije, ali i njoj sličnih županija. Novi projekti koji će ostvariti dodatnu vrijednost našem sirovinskom potencijalu (žitarice, uljarice, voće i povrće) te staviti u funkciji neiskorištene resurse (zemljište i voda) i kroz povećanu cijenu rada u poljoprivredi ostvariti kvalitetnija zapošljavanja u ovom strateškom sektoru“, istaknuo je Majdak.
Sudionike skupa pozdravio je zamjenik župana Mihael Jurić i naglasio kako su potencijali naše županije značajne poljoprivredne površine, kontinuirani rast broja registriranih poljoprivrednih gospodarstva te sve veći broj mladih poljoprivrednika na mjestu nositelja OPG-a.
Sisačko-moslavačka županija strateški se odredila za razvoj održive poljoprivrede te u tom smjeru djeluje s provedbom potpora razvoju poljoprivredne proizvodnje. Osim brojnih poticajnih mjera, Sisačko-moslavačka županija ulaže i u cestovnu infrastrukturu koja predstavlja jedan od glavnih preduvjeta za omogućavanje uspješne proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.
Jedna od važnijih investicija u poljoprivredi na širem sisačkom području, u iznosu od 2,2 milijuna eura, je ona Proizvođačke Organizacije Posavina i Moslavina (PO-PIM) koja ima 32 člana- poljoprivredna proizvođača s područja Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, koji obrađuju oko 3.500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ivica Šarec, prokurist PO-PIM-a, kaže da će se navedeni iznos, koji uključuje i dio europskog novca osiguranog preko podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”, uložiti u gradnju skladišnog prostora. Radovi kreću uskoro, a završetak gradnje predviđene je za kraj lipnja 2025.
Foto – SMŽ
