Komarac je najsmrtonosniji insekt na svijetu – godišnje usmrti oko milijun ljudi

ibb

251020211635197102.jpeg

Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije zajedno s Institutom zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе i Institutom zа јаvnо zdrаvljе Crnе Gоrе provodi projekt EU pod nazivom ”Javnozdravstvena spremnost na epidemije i izvanredne situacije koje prelaze granice država”.
Radi se o projektu koji se realizira u okviru Priоritеtnе оsi 1- Pоbоljšаnjе kvаlitеtа uslugа јаvnоg zdravlja i sоciјаlnе zаštitе u prоgrаmskоm pоdručјu Interreg IPA Prоgrаmа prеkоgrаničnе surаdnjе Hrvаtskа-Bоsnа i Hеrcеgоvinа-Crnа Gоrа 2014-2020.
Cilj projekta je ojačati kapacitete za pravovremeno otkrivanje, dijagnostiku i kontrolu antropozoonoza (bolesti koje se s divljih i domaćih životinja prenose na ljude)  i vektorskih zaraznih  bolesti  (bolesti koje se prenose putem komaraca, krpelja) kako bi se stanovništvo u tom području zaštitilo od posljedica prekograničnih epidemija.

Projekt je podijeljen u tri cjeline:
– nabava  dijagnostičke opreme (aparat za PCR dijagnostiku)  kojom će se poboljšati kvaliteta i dostupnost javnozdravstvenih usluga
– edukacija epidemiologa, sanitarnih inžinjera i liječnika obiteljske medicine u području prevencije i kontrole javnozdravstvenih prekograničnih prijetnji koje uzrokuju antropozoonoze i vektorske zarazne  bolesti
– istraživanjem prisustva uzročnika zaraznih bolesti koje prenose komarci

U Hrvatskoj se od 2016. provodi Nacionalni sustav praćenja invazivnih vrsta komaraca gdje se postavljanjem klopki za polijeganje jajašaca utvrđuju vrste komaraca na određenom području. Na taj način se potvrdilo prisustvo invazivne vrste komarca – Aedes albopictusa  koji je prenosioc virusa denga groznice, žute groznice, virusa Zapadnog Nila, virusa chikungunya groznice…
Zna se da  su komarci  prenosioci uzročnika zaraznih bolesti i, globalno gledajući, cijeli je niz uzročnika koji se prenose komarcima.
Nakon što je u  Hrvatskoj iza 2. svjetskog rata  iskorijenjena malarija, do 2010. godine  nismo imali pacijenata oboljelih od vektorskih bolesti a da su tu vektorsku bolest dobili ubodom komarca na području Hrvatske.  Tada su zabilježeni prvi slučajevi denga groznice na Pelješcu, a 2012. prvi slučajevi oboljelih od West Nile groznice na području Hrvatske. I na području SMŽ imali smo oboljelih od West Nile groznice.
Kako bi utvrdili jesu li komarci na području naše županije zaraženi uzročnicima koji izazivaju bolest u ljudi,  tijekom ljetnih mjeseci  djelatnici ZZJZ SMŽ  obavili su izlovljavanje komaraca putem  CDC klopke. Radi se o klopkama koje koriste  suhi led iz kojeg sublimacijom nastaje ugljični dioksid –  na taj se način privlače ženke komaraca.  Izlov komaraca obavljen je 8 puta tijekom srpnja, kolovoza i rujna. Sljedeći korak je  determinacija vrste komaraca i nakon toga putem PCR metode identifikacija humanih patogena u komarcima uzročnika vektorskih bolesti.

”Komarac je najsmrtonosniji insekt na svijetu i kriv je za milijun smrti godišnje” – napominje epidemiologinja iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Sonja Pajtlar, dodajući kako svaki pojedinac može utjecati na smanjenje broja komaraca a, samim time, i na suzbijanje širenja bolesti koje potencijalno prenose: ”Način suzbijanja komaraca kojeg provode ovlaštene službe je dobar. Ali nije dobro to što ljudi ne shvaćaju da smo mi sami uzgajivači komaraca i da svatko od nas može doprinijeti tome da ih ima što manje. Jako me žalosti kada vidim zapuštene kanale uz cestu, na kojima je visoka trava i u kojima se zadržava voda. Dakle, tu ljudi ispred svoje kuće uzgajaju komarce. To je samo jedan primjer. Drugi primjer su neočišćeni oluci u kojima se zadržava lišće, a onda se zadržava i voda. Ljudi drže kante i bačve s vodom za zalijevanje vrta. To je u redu, ali te posude treba pokriti kako komarica ne bi mogla izleći jaja. Ako voda stoji sedam dana na temperaturi iznad 15 stupnjeva, komarci će se izleći. Dakle, svatko od nas može puno učiniti u svom dvorištu i spriječiti legla komaraca. Nadam se da će ljudi s vremenom shvatiti da je to problem svih nas, da to nije problem Grada, Županije i stručnjaka. Oni ne mogu učiniti onoliko koliko može svaki pojedinac.”, napominje dr. Pajtlar.

Rezultati istraživanja komaraca u sklopu projekta ”Javnozdravstvena spremnost na epidemije i izvanredne situacije koje prelaze granice država” bit će dostupni u prosincu: ”Nadam se da nećemo naći ni jednog uzročnika bolesti i da će komarci i dalje biti samo dosadni insekti koji nam smanjuju doživljaj u ljetnim mjesecima te da nećemo ubodom komarca dobivati ozbiljne bolesti”, poručuje dr. Pajtlar.

najčitanije