Javni pozivi za obnovu infrastrukture i javnih ustanova Fondom solidarnosti EU

Temeljem odluke Vlade iz studenog prošle godine definiran je sustav provedbe u kojem je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine  Nacionalno koordinacijsko tijelo, dok su za provedbu financijskog doprinosa prema nadležnosti određena resorna ministarstva. Zajednička nacionalna pravila za provedbu donesena su 28. prosinca 2021. godine.

 

Prezentacija o obnovi infrastrukture i javnih ustanova dostupna je na poveznici.

 

Resorna Ministarstva objavila su 12 javnih poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla. Informacije o svim dosad objavljenim javnim pozivima možete pronaći ovdje.

 

 

Korištenje sredstava pomoći usmjereno je na obnovu infrastrukture i javnih ustanova na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije i to za:

 

 

  • vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
  • pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva;
  • osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;
  • čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

 

 

U pripremi samih poziva sagledana su sva tijela koja su dosad već realizirala troškove prihvatljive za Fond solidarnosti, kako bi refundacijom tako nastalih troškova osigurali brzu realizaciju i primarno vratili već uložena sredstva, ali i osigurali dio sredstava za novo ugovaranje.

 

Prema raspoloživim podacima, od već nastalih ili ugovorenih troškova u iznosu od oko 240 milijuna eura, gotovo 80 milijuna eura je dosad utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz Fonda solidarnosti, dok projekcije potreba po konkretnim projektima iskazanim na potresom pogođenom području sežu i do 760 milijuna eura.

 

Podsjetimo, Republika Hrvatska poslala je Europskoj komisiji 18. ožujka 2021. godine Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, kao i zahtjev za isplatu predujma, s ciljem sanacije štete nastale uslijed serije potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije počevši od 28. prosinca 2020. godine.

 

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene petrinjskim potresom iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, a Europska komisija je predložila Europskom parlamentu i Vijeću da se Hrvatskoj dodijeli iznos od 319,2 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti.

 

Postupak odobravanja toga prijedloga završen je 14. prosinca 2021. odlukom Europskog parlamenta te je predujam, u iznosu od 41 milijuna eura, isplaćen Republici Hrvatskoj 2. kolovoza 2021. godine, dok je ostatak od 277,8 milijuna eura isplaćen 30. prosinca 2021. godine.

 

Rok za iskorištenje bespovratnih sredstva Europskog fonda solidarnosti ističe nakon 18 mjeseci od dana dodjele, odnosno krajem lipnja 2023. godine.

 

izvor: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine

najčitanije