povezane vijesti
Eurozastupnici odobrili su, u utorak 14. prosinca 2021. godine, na plenarnoj sjednici pružanje pomoći Hrvatskoj od 320 milijuna eura za sanaciju štete prouzrokovane nizom potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku krajem prošle i početkom ove godine.
Izvješće o prijedlogu Europskog parlamenta (EP) i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti EU-a (EUSF) o pružanju pomoći Hrvatskoj u sanaciji šteta od potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku krajem prošle godine, zastupnici su podržali gotovo jednoglasno sa 689 glasova za, a samo je šestero zastupnika iz desnih klubova Europskih konzervativaca i reformista i Identitet i demokracija bilo protiv.
Na temelju prijedloga odluke Hrvatskoj bi se pružila financijska omotnica u iznosu od 320 milijuna eura, uključujući predujam od 41,3 milijuna eura koji je već isplaćen.
“Osiguravanje sredstava za sanaciju katastrofalnih potresa u Hrvatskoj je tema koja mi je, jasno, emotivnija od drugih u Europskom parlamentu. Kao izvjestitelj, inzistirao sam na što učinkovitijoj proceduri unutar Parlamenta kako bi svih 320 milijuna eura što prije bilo na raspolaganju za sanaciju šteta prouzročenih potresima”, rekao je Karlo Ressler (HDZ/EPP).
Zastupnik iz redova pučana i član Odbora EP-a za proračune (BUDG) također je rekao da je pred Hrvatskom još uvijek velik posao obnove.
“Ovo, jasno, ne pokriva cijelu štetu i ne završava taj proces, ali će svakako doprinijeti složenoj i dugotrajnoj obnovi, kao i revitalizaciji potresom pogođenih područja”, dodao je.
EUSF omogući Uniji da brzo i učinkovito odgovori na izvanredna stanja u slučajevima prirodnih katastrofa ili ozbiljnih zdravstvenih kriza.
Prvi potres, jačine 5 stupnjeva prema Richteru, pogodio je područje Petrinje 28. prosinca 2021. Nakon njega je ubrzo, već sljedećeg dana, uslijedio još jači potres od 6,2 prema Richteru. koji je pogodio šire područje Petrinje i prouzročio značajne žrtve i materijalnu štetu. Najteže pogođena mjesta bili su gradovi Sisak (gdje je 90 % svih građevina pretrpjelo određenu štetu), Petrinja i Glina, kao i okolna sela u toj regiji. Šteta je nastala i u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji.
Procjenjuje se da su ti potresi pogodili 1,55 milijuna ljudi, više od trećine hrvatskog stanovništva
Hrvatske vlasti procijenile su ukupnu izravnu štetu prouzročenu potresima na 5, 5 milijardi eura odnosno 10,21 % hrvatskog BND-a. Smatra se “prirodnom katastrofom velikih razmjera” u skladu s Uredbom o FSEU-u jer premašuje prag od 0,6 % BND-a predmetne zemlje u 2021.
Hrvatska je podnijela svoj zahtjev za pomoć 18. ožujka 2021. unutar roka od 12 tjedana od nastanka prve štete te je zatražila predujam u iznosu od 41,3 milijuna eura koji je isplaćen nakon usvajanja provedbene odluke Komisije u lipnju.
Za posljedice zagrebačkog potresa iz ožujka 2020. Hrvatskoj je isplaćeno 684 milijuna eura.
Zastupnica Željana Zovko pozdravila je zeleno svjetlo Europskog parlamenta, naglasivši kako je ovom pomoći Europska unija ponovno pokazala kako nitko nije ostavljen sam nakon velike katastrofe. „Ova sredstva su odraz nepokolebljive europske solidarnosti i dodatno će pomoći Republici Hrvatskoj da ubrza proces obnove te da stvori uvjete za siguran i održiv razvoj pogođenih područja“, istaknula je Zovko.
Dodala je da će kao novoimenovana izvjestiteljica EPP-a za izvješće o Novom europskom Bauhausu nastaviti zagovarati da se inicijativa proširi i na sigurnost gradnje. „Kombinirajući estetiku, održivost, energetsku učinkovitost, sigurnost i otpornost, Novi europski Bauhaus može jamčiti zaštitu građana u slučaju prirodnih katastrofa“, rekla je Zovko i pritom zaključila kako je ova inicijativa velika prilika da se upravo u Republici Hrvatskoj ostvare novi modeli sigurne gradnje, prvenstveno na potresom pogođenim područjima, a potom i u ostatku države.
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol također je istaknuo da je Unija i ovoga puta iskazala solidarnost no napomenuo je da i je potresom pogođena područja potrebno dugoročno ulagati.
„Također, istaknuo bih da postoji nužnost dugoročnog ulaganja i razvoja u razorena područja u Hrvatskoj putem kohezijske politike od strane EU-a da bi stanovništvo moglo nastaviti normalno živjeti na područjima koja su pogođena prirodnom katastrofom. Time će se pomoći u obnovi infrastrukture na razorenom području ali i razvoju gospodarstva kako bi se vratio život na ovo područje, što svi mi skupa želimo. Osim toga, dodatna će se sredstva osigurati kroz projekte zdravstva, infrastrukture, demografije i revitalizacije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, istaknuo je Sokol.
Izvor: HINA/Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
