Europska godina mladih: Korak za budućnost u Sisačko-moslavačkoj županiji

2022. godina je proglašena godinom mladih na razini Europske unije, kako bi im se, između ostaloga, osigurala radna mjesta i povećala kvaliteta života. Za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti osigurano im je dodatnih osam milijuna eura.
Europska godina mladih pruža brojne prilike za učenje, dijeljenje vizije i susrete s drugima te sudjelovanje u aktivnostima u cijeloj Europi. Ona pruža perspektivu, koja je mladima u ovom trenutku nužna, posebno mladima u Sisačko – moslavačkoj županiji koji se trenutačno suočeni s otežanim procesom školovanja u uvjetima pandemije i prilikama na tržištu rada nose i s teretom katastrofe uzrokovane potresom.

U svom video obraćanju na početku Press kluba Europa, Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju između ostalog je istaknula jednu od novih inicijativa za ostvarenje ciljeva Europske godine mladih – ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve).  Radi se o programu za pomoć mladima u dobi od 18 do 30 godina koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja, a ni u sustavu obrazovanja odraslih. Program im omogućava mladima da pronađu svoj put na tržištu rada i to kombiniranjem potpore za obrazovanje, te strukovno osposobljavanje i boravak u inozemstvu uz mentorstvo u razdoblju od dva do šest mjeseci u drugoj državi članici EU-a. U Europskoj godini mladih želimo brojnim aktivnostima ukazati na važnu ulogu budućih generacija u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti, navela je potpredsjednica europske komisije Dubravka Šuica.

U uvodnom govoru Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, izjavio je kako ćemo “kuće i zgrade obnoviti ali bez mladih teško ćemo naprijed“ te je stoga cilj jučerašnjeg Press kluba Europe na temu Europske godine mladih bio mladima iz Sisačko-moslavačke županije vratiti nadu u budućnost i ukazati im na prilike koji im europske programe za mlade nude kako bi ostvarili svoj puni potencijal.

Upravo iz tih razloga Sisak je jučer bio domaćin panel raspravi Press kluba Europa na temu „Europska godina mladih: korak za budućnost u Sisačko-moslavačkoj županiji“.
Panel je organizirala Europska komisija u Hrvatskoj u sklopu obilježavanja Europske godine mladih a na njemu su sudjelovali Tomislav Paljak državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, dožupan Mihael Jurić, Katarina Ivanković Knežević – Glavna uprava EK za zapošljavanje, Antonija Gladović – ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU, prof.dr.sc. Zdenka Zovnko Brodarac – dekanica Metalurškog fakulteta, Marko Badrić – prodekan Učiteljskog fakulteta u Petrinji, predstavnici medija (Novi Sisački tjednik, Petrinjski radio i Radio Sisak), učenici Gimnazije Sisak i profesorice Vesna Rogulja Mart i Marina Kasa, te studenti Učiteljskog i Metalurškog fakulteta.

Nije slučajno da se Press Klub Europa održava upravo u Sisku – kazao je Tomislav Paljak državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja te dodao kako je mladima naše županije, zbog svih okolnosti koje su ih zadesile u posljednje 2 godine, izrazito teško i izazovno.
„Želimo čuti što oni imaju o tome reći. Želimo njima približiti institucionalno i organizacijski neke perspektive i mogućnosti kojima oni mogu doprinositi razvoju društva. Želimo vidjeti na koji način se oni namjeravaju baciti u koštac sa svojim budućim sudjelovanjem na tržištem rada. Ovdje u Sisačko-moslavačkoj županiji smo mogli vidjeti fantastične primjere u Poduzetničkom inkubatoru u Novskoj što se tiče gaming industrije. Dakle, bez obzira što se možda u ovom trenutku to čini malo besperspektivnim, ipak ovdje baš na ovom prostoru za mlade, ako se bude pametno radilo, ako se bude dobro ulagalo i ako će se slušati ono što oni imaju za reći, mislim da za njih postoji perspektiva i da oni mogu graditi svoju budućnosti na ovom prostoru. Mislim da mogu sudjelovati u prosperitetu, svom osobnom, ali i društva u cjelini.“

Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU upoznala je sve prisutne sa svim programima u kojima mladi mogu sudjelovati i na koji ih način mogu iskoristiti.
„Središnji državni ured za demografiju i mlade nacionalni su koordinator svih aktivnosti Europske godine mladih u Hrvatskoj, a mi kao Agencija za mobilnost i programe EU smo im prvi i glavni partner. Zajedno smo osmislili projekt Time for youth i kroz taj projekt će se u ovoj Europskoj godini mladih organizirati razna događanja. Brojne planirane aktivnosti koje će se moći pratiti putem portala mladihr.hr koji vode mladi te na Europskom portalu za mlade. Tematske konferencije i okrugli stolovi, webinari i seminari, istraživanja, analize, manifestacije za mlade i organizirani susreti s donositeljima odluka u politikama za mlade na svim razinama, priznanja za društveni angažman i rad među mladima i za mlade, samo su neke od planiranih aktivnosti.“, rekla je Gladović pozivajući mlade da se svako informiraju putem web stranica i iskoriste priliku za sticanjem novih znanja.

Mladi su svojim konkretnim i konstruktivnim pitanjima pokazali da ih svakako trebamo više slušati
Evo samo nekih:
– Vezano uz nas koji ćemo završavati fakultete poput Filozofskog. Osobno planiram upisati lingvistiku i portugalski jezik. S tom diplomom koju ću imati doslovno ne mogu ništa raditi u Sisku. Nemam opciju. Ne mogu nigdje predavati portugalski jer u Sisku nema ni jedna Gimnazija koja podučava portugalski. Kako da sad netko mene navede da ja ostanem u Sisku?

– Rekli ste „ako za 5 godine ne uspijemo – nismo uspjeli“. Što to znači za nas mlade? Da 5 godina još moramo čekati? Ja sam Petrinjac i studirao sam na Metalurškom fakultetu u Sisku i po meni mi ovdje imamo stručnjake i trebamo ljude iz Europe dovesti nama, a ne mi ići njima. To bi nam omogućio ovaj Studentski dom o kojem ste pričali i to je priča već 4 godine i dalje se nije ništa poduzelo. Stoji na tome da će biti. Što mi mladi možemo raditi idućih 5 godina – čekati da bude bolje? I što ako vi ne uspijete?

– Mislim da smo svi veoma svjesni da postoji velika neusklađenost sustava obrazovanja i tržišta rada. Mnogi fakulteti za zanimanja koja su jako tražena u državi imaju jako male kvote za upis studenata, dok oni ljudi koji često završavaju nezaposleni pohađali su fakultete koji su imali velike kvote za upis. Planira li se to uskladiti?

– Vi ste puno toga nama obećali, a znamo kako obećanja prolaze u Hrvatskoj – pa nećemo o tome, nego me zanima ovo – rekli ste „manje od 5 godina će nam trebati“ – dakle obećali ste 2 škole u Petrinji, a Strukovna škola u Sisku, centru županije, se gradila 10 godina. Koliko se autocesta Sisak-Zagreb gradi? Puno ste toga obećali, ali koliko je toga izradivo u manje od 5 godina? Iskreno mislim da je to malo moguće.

– Mislim da mi već imamo perspektivu života u Sisku i općenito u našoj županiji i nažalost nije tako dobra. Sumnjam da bi se većina ljudi htjela vratiti ovdje. Ne znam, možda su na to utjecali potres i pandemija, ali mislim da mi ovdje jednostavno nemamo dovoljno sadržaja što se tiče obrazovanja, zabave. Znamo da je mladima socijalni život jako bitan. Mislim da to u našoj županiji nije razvijeno.

– Ja sam eto imala tu nezgodu da sam s 15 godina izgubila svoj dom – svoju kuću i ja zapravo nemam temelje gdje bi se mogla vratit. Provuklo se dosta tema kroz ovu raspravu, i Domovinski rat i potres i ostalo. Imam želju studirati u Zagreb i jedini razlog zašto se želim vratiti u Sisak jest da pomognem svojim roditeljima dovršiti novu kući, da ispoštujem svoju djedovinu i da se vratim u svoje rodno mjesto. – samo su neka od pitanja i mišljenja mladih koji su sudjelovali u raspravi.

Nakon održanog panela svoje utiske s nama je podijelio dožupan Mihael Jurić.
„Moram priznati da sam se iznimno ugodno osjećao u ovoj mladenačkoj atmosferi gdje smo imali priliku razgovarati s mladima iz sisačke Gimnazije i mladima s Metalurškog fakulteta. Dakle razgovarali smo s budućnošću Siska i naše županije gdje smo imali priliku čuti njihove probleme. Da, mladi imaju probleme, imaju stvari koje ih tište nakon završenih studija, kako implementirati svoja stečena znanja na ovom našem području. Sve su to pitanja koja trebaju zanimati, i zanimaju nas u regionalnoj upravi. Mi kao Sisačko-moslavačka županija na tome poprilično radimo. Upoznali smo mlade s programom koji mi kao SMŽ provodimo za studente. Veselimo se budućim studijskim programima koje ćemo realizirati ovdje na području županije, konkretno, priča se o Građevinskom fakultetu, a imamo u vidu još neke studijske programe. Vjerujemo da ćemo mlade zadržati na ovom našem području, ali želimo i da se oni mladi koji odu studirati u Zagreb ili negdje drugdje – vrate i da svoje znanje implementiraju na području naše županije.“, rekao je dožupan Jurić komentirajući i pitanja učenika
„Iznenađujuće, pitanja učenika vrlo su konstruktivna. Znamo za probleme izlazaka i onih sadržaja koji njih zanimaju. Neke stvari su povezane s obnovom škola. Da, to je u domeni Sisačko-moslavačke županije, mi radimo i prijavili smo škole na Fond solidarnosti. Sigurni smo da ćemo kroz vrijeme u Petrinji dobiti 2 nove škole, da ćemo u Sisku dobiti novu Ekonomsku školu. Siguran sam da su to programi koji su nam dohvatljivi jer smo u suradnji s Vladom i resornim Ministarstvom osigurali financijsku konstrukcijsku, a znate da kad je financijska konstrukcija zaokružena – onda je uglavnom veći dio toga riješen. Stoga vjerujem da ćemo imati nove škole i samim time da ćemo ostvariti nove programe za naše učenike. „ – kazao je dožupan Jurić te podsjetio na projekte Studentskog doma Petrinja i prenamjene Strukovne škole u Sisku u Učenički dom.
„Studentski dom Petrinja ima riješenu dokumentaciju koju je financirala Sisačko-moslavačka županija, dakle govorimo o razini građevinske dozvole. Tražimo model financiranja kojim bi taj projekt realizirati i iskreno se nadam da ćemo vrlo skoro u to krenuti. Za Učenički dom u Sisku vjerujem da će ove godine biti završen i da će već sljedeće školske godine biti spreman za prve učenike.“ Istaknuo je dožupan Mihael Jurić.

Paralelno s Europskom godinom mladih lansiran je i program ALMA (Aim, Learn, Master, Achieve) kojem je cilj pomoći mladima da pronađu posao u inozemstvu.
Riječ je o programu sličnom Erasmusu koji će mladima iz EU koji nisu u sustavu obrazovanja, osposobljavanja niti su zaposleni omogućiti da se kratkročno zaposle u drugoj članici EU i na taj način steknu kompetencije i kontakte koji će im pomoći da nađu stalni posao u struci. Taj kratkoročni posao bit će financiran od strane EU. Jedan od motiva za pokretanje ALMA-e je upravo diskrepancija u nezaposlenosti mladih između centra i (polu)periferije EU, odnosno visok postotak nezaposlenih mladih na jugu EU, među koje spada u Hrvatska (prosjek EU je oko 16 posto, a Hrvatske 20 posto).

Uz Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Obzor Europa i projekta ALMA želja je u Europskoj godini mladih, mladima pružiti podršku kako bi s puno samopouzdanja zakoračiti u budućnosti, uz nadu u skori kraj pandemije.

Europska godina mladih uključivat će događanja poput ovog te konferencije i informativne kampanje. Konferencija o budućnosti Europe će također u ovoj godini donijeti svoje zaključke, a podsjetimo predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako su mladi prioritet te da je želja zajedno s njima oblikovati budućnost Europske unije.