povezane vijesti
Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ organizira u subotu, 11. listopada, prosvjed pod nazivom „AJMO SVI! Ne troSKa!“.
Prosvjed počinje u 10.30 sati, a osmišljen je kao prosvjedna povorka koja se okuplja i kreće s Trga dr. Franje Tuđmana u Sisku pa Fistrovićevom ulicom i Ulicom Nikole Tesle do porte Kemokopa d.o.o. gdje će se održati i prigodni govori.
“Ovo je drugi prosvjed unutar mjesec dana kojim građani Siska iskazuju svoje nezadovoljstvo dovozom i obradom troske s tkz. Crnog brda iz Biljana Donjih u tvrtci Kemokop d.o.o. u Sisku, nadomak centra grada.
Tvrtka Kemokop d.o.o. se u Sisku bavi oporabom neopasnog otpada, a prostor iznajmljuje i dvjema tvrtkama, također iz branše oporabe otpada, koje se bave oporabom opasnog otpada (kemijskog i medicinskog). Budući da se prostor njihovog radnog djelovanja nalazi na neprikladnoj lokaciji, građani koji žive u neposrednoj blizini svakodnevno su izloženi raznim vrstama neugodnih mirisa koji se šire iz tog prostora, a zabilježen je i porast broja glodavaca i insekata u obližnjim stambenim četvrtima. Problem s poslovanjem Kemokopa d.o.o traje već godinama, a Siščane je dodatno uznemirila vijest o najavljenom dovozu i mehaničkoj obradi 150 000t otpadne troske s tkz. Crnog brda iz Biljana Donjih.
Građane još nitko nije razuvjerio da je ta troska neopasan otpad kakvom ju pokušava prikazati Fond za zaštitu okoliša, a nedavna izjava bivšeg ravnatelja Hrvatskog geološkog instituta u emisiji „Provjereno“ Nove Tv, dodatno je podgrijala te sumnje. Naime, troska je opasni otpad s obzirom na svoj kemijski sastav, a policiklički aromatski ugljikovodici, koji „oblažu“ trosku se još i dodatno aktiviraju prilikom mehaničke obrade. Troska iz Biljana Donjih se u prostor Kemokopa dovozi na mehaničku obradu prosijavanjem. Prilikom toga se stvara prašina koja, s obzirom da se svi postupci odvijaju na otvorenom platou, nošena zračnim strujanjima, dospijeva u okoliš. Sama lokacija gdje se izvode radovi je opasana gusto naseljenim dijelovima grada, trgovačkom i rekreacijskom zonom, a tu je i lječilište Jodno.
Mišljenje stručnjaka s HGI-a je da se troska može koristiti kao sirovina u graditeljstvu, ali uz prethodno miješanje s građevinskim materijalom u zadanim omjerima. Na žalost, štetne tvari iz troske ostaju aktivne dok god se ona zajedno s građevinskim materijalom ne ugradi, primjerice u asfalt. To znači da se i neprosijana i prosijana troska koja sada stoji nagomilana na otvorenom, u krugu Kemokopa d.o.o. može smatrati opasnim otpadom dok god ju ne preuzme krajnji kupac i ne ugradi u neki građevinski objekt, te tako vezanu s građevinskim materijalom učini inertnom. Osim toga što je troska ipak opasni otpad, problematiziramo i viđene postupke obrade. U Kemokopu su tvrdili da neće biti gomilanja troske u njihovom pogonu, međutim hrpa troske, koja je dovezena i prosijana, samo raste.
Za to vrijeme, svi redom, od Fonda za zaštitu okoliša do samog Kemokopa taje krajnjeg kupca prosijane troske. Pitamo se, postoji li on uopće?! Kemokop je tvrdio da će trosku namakati vodom kako bi se izbjeglo stvaranje prašine. Naša građanska ophodnja zamijetila je u cijelom krugu Kemokopa jednu napravu za stvaranje maglice i nismo ju vidjeli na djelu, a naši članovi svakodnevno „šetaju“ savskim nasipom od kuda se pruža dobar pogled na plato na kojemu se troska obrađuje. Zabrinuti smo i radi otpadnih voda koje nastaju uslijed kiše i ispiranja troske, budući da Kemokop d.o.o. nema industrijski pročistač otpadnih voda i takva voda na kraju završava u gradskoj kanalizaciji i na javnom komunalnom pročistaču. Na puno nelogičnosti smo naišli proučavajući svu dostupnu dokumentaciju u vezi troske iz Biljana donjih od samog procesa javne nabave pa na dalje.
Republika Hrvatska je pokušala riješiti svoj „europski problem“ pretvarajući ga u lokalni problem 330 km daleko od mjesta gdje je nastao, zanemarujući pri tome interes Siščanki i Siščana koji također imaju pravo na čist zrak, čiste rijeke i vlastito zdravlje (Ustav RH).
Institucije prebacuju problem s jedne na drugu, perući ruke, a crno brdo svakodnevno sada raste nadomak centra grada Siska. Zato Siščani još jednom izlaze na ulice i od države koja je stvorila problem, traže hitnu obustavu dovoza i obrade troske i zahtijevaju iznalaženje alternativne lokacije za taj posao.
Hitno uklanjanje troske iz Biljana Donjih je bio politički problem koji se pokušao riješiti potezom pera, međutim, način na koji se rješava je krajnje loš, nezdrav za ljude i okoliš u gradu Sisku i kao građani ćemo biti prisiljeni potražiti zaštitu svojih interesa pravnim putem, pa ako treba i na EU sudu za ljudska prava.”, kaže organizator prosvjeda Građanska inicijativa Siščani ne žele biti Smetlišćani.
