U organizaciji Agencije lokalne demokracije Sisak kao regionalnog partnera te udruge Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) iz Zagreba u svojstvu nositelja projekta u Sisku je u četvrtak, 5. studenog održana treća u nizu od pet regionalnih edukativnih radionica i rasprava u okviru projekta “Europeizacija hrvatske socijalne politike i hrvatska socijalna povelja”. Riječ je o projektu koji financijski podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, a provodi na nacionalnoj razini u partnerstvu s Agencijom lokalne demokracije Osijek, Agencijom lokalne demokracije Brtonigla te udrugom Zdravi grad iz Splita.
Cilj ovog projekta je povećanje kapaciteta dionika na regionalnoj razini za suočavanje s rastućim socijalnim rizicima u kontekstu europeizacije hrvatske socijalne politike. Tijekom radionice Jelena Matančević i Daniel Baturina ispred CERANEO-a predstavili su kontekst hrvatske socijalne politike i moderni europski okvir socijalne politike te sudionicima radionice približili i pojasnili koncepte kao što su europeizacija, socijalno ulaganje, dobra vladavina, kombinirana socijalna politika, treći sektor, socijalno poduzetništvo i socijalne inovacije. Paula Raužan iz Agencije lokalne demokracije Sisak predstavila je provedenu analizu socijalnih pokazatelja za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Analiza dokumenata i intervjui s relevantnim stručnjacima pokazuju kako siromaštvo zahvaća sve veći broj građana kojem je glavni uzrok velika nezaposlenost, neusklađeni obrazovni programi s tržištem rada, visoki troškovi života i velika prezaduženost građana. Zabrinjavajući su podaci da zaposlenje ne osigurava standard potreban za donekle siguran i dostojanstven život, nego su korisnici socijalnih usluga, bilo institucionalnih ili izvan institucijskih, u sve većoj mjeri i zaposlene osobe. Posljedično, rastući je trend siromaštva djece te visoki rizik od deložacija i beskućništva, osobito u urbanim sredinama. Organizacije civilnog društva ostvaruju veliki utjecaj u podmirenju socijalnih potreba građana i većinom su predvodnice socijalnih inovacija u lokalnom području, ali je veliki problem financijska održivost koja, vrlo često, izostaje nakon završetka projekta koji u prosjeku traju 12 mjeseci. Paradoks je da su usluge koje pružaju organizacije civilnog društva jeftinije od tradicionalnih te obuhvaćaju veći broj korisnika i brže se prilagođavaju njihovim potrebama u datom trenutku. Očekivanja države, ali i regionalnih i lokalnih vlasti prema organizacijama civilnog društva u rješavanju socijalnih problema su velika, ali vrlo često izostaje planirana i sustavna financijska podrška.
Nakon rasprave u Sisku, slijede slične u Splitu i Zagrebu, nakon kojih će projektni tim okupiti sve regionalne prijedloge u prijedlog dokumenta Hrvatske socijalne povelje i predstaviti je zainteresiranoj javnosti.
