U sklopu projekta Balkans ACT NOW! održan je sastanak u Gradskoj vijećnici na temu identifickacije i kompenzacije žrtava trgovanja ljudima u RH. Na sastanku, kojeg je organizirao Projekt građanskih prava Sisak, predstavljeni su modeli rješenja izneseni na regionalnoj konferenciji u Beogradu ali potaknuta diskusija trenutne situacije trgovanja ljudima na Balkanu.
‘Projekt se bavi primarno borbom protiv trgovanja ljudima i zaštitom prava žrtava na međunarodnoj razini fokusirajući se na legislative zemalja koje imaju određenih problema s trgovanjem ljudima i na institucionalni okvir koji bi trebao provesti određene mjere koje su propisane međunarodnim konvencijama’, rekao je Munir Podumnjak iz udruge Partnerstvo za društvo i razvoj
Malo se u javnosti zna da je ovaj problem raširen i na području Balkana, a i Hrvatske:
‘Problem trgovanja ljudima u Hrvatskoj postoji već jako dugo. Intenzivirao se završetkom ratova na ovim prostorima, kad se ponovno aktivirala ‘balkanska ruta’, ruta krijumčarenja opijata, ponajviše heroina, s istoka prema zapadu. Organizirane kriminalne skupine prepoznale su mogućnost jednog infrastrukturnog projekta u kojem bi se one bavile velikim brojem kriminalnih aktivnosti na ovoj ruti’, nastavlja Podumnjak.
Usvajanjem UN-ove Palermo konvencije protiv transnacionalnog kriminala, u Hrvatskoj su se digle udruge s ciljem osvješćivanja javnosti o problemu trgovanja ljudima. Upravo vođeni tom idejom, danas se održao sastanak kao osvrt na proteklo desetljeće uspjeha i padova suradnje programa nadležnih institucija s javnosti.
U potrazi za poslom, mladi ljudi nasjedaju na oglase sumnjivih agencija ili potpisuju eksploatatorske ugovore. Također, malo je poznato da su društvene mreže okupljalište trgovaca ljudima koji preko njih obmanjuju žrtve.
‘Ljudi nisu upoznati s kompletnim problemom. Čak niti profesionalci na terenu, a nekad ni mladi, visokoobrazovani ljudi nisu svjesni rizika trgovanja ljudima. Više je razloga za to – zbog različitih oblika trgovanja ljudima, zbog različitih sistema regrutiranja žrtava, zatim zbog gospodarske krize koja uzrokuje veće migracije i samim time izlaganje riziku. Ključno je to da oni koji eksploatiraju žrtve trgovine ljudima jako dobro reagiraju na trndove u društvu i imaju vrlo sofisticirane modele regrutiranja, pogotovo otkad su popularne društvene mreže’, izjavio je Munir Podumnjak dodajući kako su upravo mladi najćešće žrtve trgovanja:
‘S obzirom da, ulaskom u Europsku uniju, za državljane Republike Hrvatske ne postoji gotovo nikakva barijera u kretanju, a niti bilo kakva jača kontrola ako su u ‘zemljanom prijevozu’, većina mladih upušta se u rizična putovanja bez svijesti o tome što im se sve može dogoditi i koje su opasnosti koje prijete.’
Univerzalni savjet koji bi upozorio mlade na ovaj problem ne postoji, ali kontinuirani razgovor, radionice i demonstracija mogu naučiti ljude kako razlikovati pravovaljane poslovne ponude i ugovore. Za one manje zainteresirane za konvencionalne oblike educiranja, postoji i aplikacija BAN Human Trafficking koja će upozoriti na glavne karakteristike problema trgovanja ljudima. Radi se o aplikaciji u obliku kviza, koji traži od korisnika da napravi izbor u određenoj situaciji. Na taj će način mladi mogu shvatiti kako je pogrešnim izborom u vrlo jednostavnoj situaciji moguće postati žrtvom trgovanja ljudima.
Međunarodni dan borbe protiv trgovanja ljudima prvi je puta obilježen 2007.godine na prijedlog Europske komisije, a obilježava se 18. listopada.
