Sisačko-moslavačka županija je na samom dnu Hrvatskog gospodarstva – pokazuje to Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika.
Neto dobit po zaposlenom, rentabilnost prometa, imovine i vlastitog kapitala su negativni – jedan je od zaključaka sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Sisak.
Usprkos određenim pozitivnim pomacima (rast izvoza, rast industrijske proizvodnje) ostvarenih tijekom 2015. godine, u gospodarstvu u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Sisačko-moslavačkoj županiji, i dalje dominiraju negativni gospodarski trendovi koji upućuju na nastavak gospodarske krize.
Višegodišnja analiza strukture i broja poduzeća na području županije, koja se odnosi na broj zaposlenih i ukupni promet, pokazuje pad u srednjim poduzećima, koja bi uz velika poduzeća trebala biti nositelji gospodarskog razvoja. Mala trgovačka društva , s druge strane, pokazuju konstantan porast poslovanja.
Kada je u pitanju robna razmjena, na tom planu gospodarstvo Sisačko-moslavačke županije bilježi uspješan kontinuitet sa stalnim robnim suficitom i velikom pokrivenošću uvoza izvozom. Udio izvoza naše županije s inozemstvom u ukupnom izvozu Rebublike Hrvatske kreće se na razini od oko 5% , dok je udio uvoza županije u ukupnom uvozu RH na razini 1,5%. Najznačajniji partneri u izvozu su i dalje Austrija, Italija i Njemačka, a nakon njih slijede zemlje u okruženju (Srbija i Bosna i Hercegovina).
Ovi su rezultati predstavljeni na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Sisak, kojoj je nazočio i predsjednik HGK Luka Burilović. Činjenicu da na području ne samo Sisačko-moslavačke županije nego i cijele Hrvatske niz nekad velikih gospodarskih subjekata danas jedva preživljava ili više uopće ne postoji, Burilović pojašnjava loše odabranim vodstvom tvrtki: ‘Nije bitno vlasništvo, državno ili privatno, nego kakvo je upravljanje. Očito je da smo imali krivu politiku postavljanja kadrova, da smo imali krizu upravljanja i to se mora promijeniti. Krajnje je vrijeme da se uozbiljimo i shvatim oda gospodarstvo naše države i ove županije nije konkurentno i da moramo značajno nešto promijeniti, ukoliko želimo naprijed’, zaključuje Burilović.
