povezane vijesti
Centar za socijalnu skrb u Sisku ima 1200 korisnika zajamčene minimalne naknade, od čega je 400 djece. Takvim prihodom ne mogu zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe. Cilj stručnog skupa „Siromaštvo i dobrobit djece“, koji je održao danas u hotelu Panonija u organizaciji Centra za socijalnu skrb, imao je za cilj u fokus staviti upravo tu djecu te upozoriti kakve poteškoće i probleme imaju djeca i roditelji koji žive u takvim uvjetima – kako to utječe na njihovo obrazovanje , vršnjačke odnose, zdravstvo te kakve prilike djeca imaju za budućnost.
Posebno ugrožena skupina su djeca romske nacionalne manjine koja su izložena dugotrajnim i neprekidnim posljedicama siromaštva. Začaran je to krug iz kojega se djeca sama teško mogu izvući. Djeca ponekad, zbog neimaštine, nisu uvijek potaknuta od strane svojih roditelja da nastave dalje ići u školu. Osim toga, mogu biti izložena i većim rizicima vršnjačkog nasilja, a izlaz može biti u sustavnom provođenju obrazovanja kako bi im se omogućilo da završe školu, da im se pruži mogućnost da nastave dalje nakon osnovne škole svoje obrazovanje kroz stipendiranje.
Dobru suradnju, ističe ravnateljica Centra za socijalnu skrb Alenka Ljubešić, imaju sa OŠ „Braća Bobetko“ u kojoj se provodi inkluzivni program. Učenje hrvatskog jezika od predškolskog uzrasta, omogućilo im je da su djeca već od prvog razreda uspješnija, što u konačnici dovodi do toga da se dulje završavaju u školi.
Ovaj skup uspio je okupiti bitne aktere u donošenju konkretnih politika kako bi se problem pokušao riješiti. Na skup su došli stručnjaci psiholozi, socijalni radnici, pravnici i druge srodne struke iz područja socijalne skrbi, stručnjaci koji rade s roditeljima i djecom, djelatnici škola i vrtića, predstavnici policije i predstavnici romske nacionalne manjine. Predavanja su održale profesorice Pravnog fakulteta, Studijskog centra socijalnog rada, izv. prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina „Što nam poručuju djeca koja žive u uvjetima siromaštva?“ te doc.dr.sc. Marijana Kletečki Radović „Siromaštvo djece romske nacionalne manjine“.
U usporedbi s ostatkom Europe, Hrvatska je u kategoriji siromašnijih zemalja. Problem svakog siromaštva, napominje psiholog Franjo Šaban, posebice siromaštva djece, leži u tome što ekonomske krize uvijek najviše pogađaju one koji su već siromašni pa stoga svjedočimo sve većem broju djece koji nemaju što za pojesti.
Upravo je zato bitno donositi politike usmjerene na dječja prava, politike usmjerene na žene, obitelj i zajednicu. Na taj način djeca bi mogla imati više mogućnosti izbora. Pomak se vidi i u donošenju Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj koja naglašava kako pomoć ne smije biti isključivo orijentirana na dodjelu novčane potpore, već bi društveni cilj trebao biti razvijanje vještina učenja, popravljanje uspjeha u školi i uključivanje roditelja djece iz siromašnih obitelji u tržište rada.
foto: Reuters/N1
