povezane vijesti
Udruga za promicanje pozitivnih vrijednosti u društvu Dobre priče provodi projekt Edukativna tiktologija kojem je cilj educirati mlade o nekim važnim pitanjima poput medijske pismenosti, sigurnog korištenja društvenih mrteža i slično, a sve putem TikToka koji je njima blizak medij. Udrug projekt provodi u Srednjoj školi Viktorovac Sisak kroz kratka predavanja i radionice u kojima sudjeluju učenici jednog trećeg razreda smjer farmaceuti.
U novije vreme, TikTok je postao globalni fenomen, preplavivši svijet svojom kratkom formom sadržajima koji nude zabavu, edukaciju i kreativnost. Međutim, s obzirom na njegovu sveprisutnost, postavlja se pitanje: kakav utjecaj TikTok ima na kritičko razmišljanje, posebno među mladima?
U sklopu projekta Edukativna tiktologija, financiranog sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, provedena je anketa o Kritičkom korištenju Tik Toka s polaznicima njihovih radionica.
Rezultati ankete pokazali su da više od 85% ispitanika više puta dnevno koristi Tik Tok i to uglavnom za zabavu, 100 posto ispitanika, za edukaciju i informiranje, gotovo 50posto ispitanika, te za poticanje kreativnosti, 30 posto ispitanika.
Jedno od ključnih pitanja ankete bilo je utječe li TikTok na njihovo mišljenje o različitim temama i gotovo 70 posto učenika smatra da utječe, ali ne previše. Njih 24 posto smatra da ne utječe, a 4,3 posto izjavilo je da utječe u velikoj mjeri.
Samoprocjenom svog kritičkog razmišljanja 52 posto ispitanika odgovorilo je da im je dobra sposobnost kritičkog razmišljanja, 30 posto da vrlo dobro kritički promišljaju, dok 17 posto smatra da su prosječni.
Na pitanje kako prepoznaju informacije koje zahtijevaju kritičko preispitivanje na Tik Toku gotovo 50 posto učenika izjavilo je da informacije uspoređuju s drugim izvorima, te da raspravljaju o viđenim sadržajima s prijateljima ili obitelji.
Rezultati ankete pokazuju da 80 posto učenika smatra da je izuzetno važno i važno razvijati vještine kritičkog razmišljanja, a 30 posto učenika smatra da bi u školi trebali stjecati više znanja o tome kako kritički prihvaćati sadržaje s društvenih mreža.
Zanimljivo je i kako više od 60 posto učenika smatra da nisu imali formalnu obuku u školi o kritičkom razmišljanju u školi, no gotovo 50 posto ispitanih učenika procijenilo je da je potpuno sigurno u svoju sposobnost kritičkog razmišljanja.
O kritičkom razmišljanju, po ovoj anketi, učenici su najviše naučili od roditelja i s Interneta, a 90 posto ih smatra da bi u školskim kurikulumima kritičko razmišljanje ipak trebalo biti više obuhvaćeno.
