Izmjene Zakona o obnovi poslane u hitnu saborsku proceduru

imp

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o obnovi potresom oštećenih zgrada.

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat iznio je podatke kako je na područjima pogođenima potresom pregledano ukupno 49648 objekata, od kojih je njih 10.600 označeno “žutom naljepnicom” odnosno privremeno su neuporabljive i trebaju obnovu, a njih 5.305 označeno je “crvenom naljepnicom” odnosno u potpunosti su neuporabljive.

Prema podacima Ministarstva do 20. rujna, naveo je Horvat, građani su temeljem Zakona o obnovi podijeli ukupno 12346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgradu (316 stambeno-poslovnih, 516 višestambenih, 100 poslovnih te 8456 obiteljskih kuća), a Ministarstvo je za njih ukupno donijelo 967 akata obnove, odluka, privremenih odluka ili zaključaka.

Prema važećim zakonskim odredbama, ti zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke zbog neuređenih imovinsko-pravnih odnosa. što u postupku donošenja akata za obnovu zahtjeva dodatno utvrđivanje relevantnih činjenica čime se dodatno produljuje postupak, a poteškoće u obradi zahtjeva stvorila su i pitanja legalnosti zgrada koje su oštećene te prebivališta, rekao je Horvat objašnjavajući razloge predloženih izmjena zakona.

Zakon bi na snagu stupio prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a predviđa oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove – financirat će ju država i jedinice regionalne samouprave u omjeru 80 – 20 posto, dok će na području na kojem je proglašena katastrofa, obnovu u stopostotnom iznosu financirati država.

Predviđeno je i jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana

Više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, koji su u dosadašnjem dijelu provedbe Zakona znatno usporavali postupak, a ukida se i zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na njoj.

Ubrzat će se i postupke javne nabave kroz donošenje pravilnika kojim će se urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova, kao i pravila žalbenog postupka.

Otvara se i mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, kako bi se omogućila revitalizacija i urbanizacija navedenih područja, a uređuje se i pitanje obnove zgrada koje “nisu postojeće”, sukladno postojećim propisima o gradnji.

Novina je u zakonu i mogućnost predfinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Tako će se novčana pomoć za obnovu zgrade moći isplatiti i prije početka obnove (na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade), u tijeku same obnove (po
ispostavljenim privremenim računima), kao i nakon završene obnove, naveo je Horvat.

Izmjenama je predviđeno i jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je uvodno da se Prijedlog izmjena Zakona o obnovi donose s ciljem pojednostavljenja postupaka, brzine donošenja odluka, sufinanciranja konstrukcijske obnove, osobito za područje grada Zagreba, gdje država na sebe uzima 80 posto troška, a Grad
Zagreb 20 posto, dok će na područjima gdje je proglašena katastrofa država financirati 100 posto troška konstrukcijske obnove.

“Niz detalja kojima ćemo poboljšati ovaj Zakon, učiniti proces propulzivnijim, riješiti uska grla koja su identificirana u dosadašnjem postupku, ubrzat će i poboljšati tijek obnove”, poručio je predsjednik Vlade.

Radi brže obnove prateće izmjene i dopune dvaju zakona

Stoga je Vlada sa sjednice u Hrvatski sabor uputila i dopunu Zakona o Državnom inspektoratu kojom se uređuje postupanje građevinske inspekcije u slučaju potrebe žurnih postupanja uklanjanja u izvanrednim događajima uništenih zgrada ili dijelova zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu.

Inspekcija će tako donositi rješenja o uklanjanju tih zgrada i provoditi postupak izvršenja putem trećih osoba, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika.

Također, u Sabor su upućene i izmjene i dopune dobara Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kako bi se u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti osigurali uvjeti za brže postupanje i donošenje odluka nadležnih tijela za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Tako se, uz ostalo, predlaže da se za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti ovlasti ministra kulture da može samostalno, odnosno stručne službe, utvrditi smjernice za obnovu kulturnih dobara posebnim rješenjem po ubrzanoj proceduri.

najčitanije