povezane vijesti
Kako piše Dnevnik.hr Danko Končar, jedan od najpoznatijih hrvatskih poduzetnika, kroz međunarodnu metaluršku grupaciju Afarak Group u kojem drži udjele, postigao je načelni dogovor o preuzimanju Željezare od talijanskog ABS-a, u vlasništvu čeličanske divizije grupacije Danieli, u poslu vrijednom oko 200 milijuna eura.
Riječ je o načelnom dogovoru, ugovor još nije potpisan, a transakciju bi trebalo provesti novoosnovano društvo Afarak Steel Zagreb Hrvatska, iza kojeg stoji međunarodna grupacija Afarak, vertikalno integrirani proizvođač specijalnih legura s pogonima na više kontinenata, čije dionice kotiraju na burzama u Helsinkiju i Londonu.
Riječ je o jednoj od najvećih industrijskih investicija u Hrvatskoj posljednjih godina te rijetkom primjeru reindustrijalizacije kojim bi se ponovno pokrenula proizvodnja koja je desetljećima bila okosnica sisačkog gospodarstva. Nakon završetka svih potrebnih procedura planirano je ponovno pokretanje proizvodnje uz tehnologiju Danielija, jednog od tri najveća svjetska proizvođača opreme za metaluršku industriju.
Projekt se temelji na suvremenoj mini mill tehnologiji koju je razvio Danieli. Riječ je o kompaktnom i energetski učinkovitom modelu proizvodnje koji od čeličnog otpada proizvodi armaturu, žicu i šipke za građevinski sektor. Sisačka Željezara od 2024. godine ne posluje, a plan predviđa ponovno pokretanje proizvodnje, ugradnju nove linije za proizvodnju betonskog željeza te povećanje kapaciteta na oko 500.000 tona godišnje. Proizvodnja bi bila usmjerena na hrvatsko i europsko tržište, za razliku od dosadašnjeg modela u kojem se gotovo cjelokupna proizvodnja izvozila.
“Cijela Europa danas radi po pitanju vlastite industrije, a Hrvatska ne smije spavati. Vremena su nestabilna i upravo zato pokušavam ovu industriju vratiti u Hrvatsku. Hrvatska je desetljećima gradila svoje gospodarstvo na industriji i proizvodnji, a Sisak je bio jedno od njezinih najvažnijih središta. Vjerujem da je došlo vrijeme da ponovno počnemo stvarati, izvoziti i razvijati vlastite proizvodne kapacitete. Željezara nije samo poslovni projekt, nego ulaganje u industrijsko znanje, radna mjesta i dugoročnu gospodarsku otpornost zemlje. Posebno pozdravljamo i podupiremo najavu Ministarstva gospodarstva i Vlade da uskoro izlaze s fondom reindustrijalizacije, namijenjenim upravo ovakvim projektima”, izjavio je za Dnevnik.hr Danko Končar.
Podsjetimo, prije Domovinskog rata u sisačkoj Željezari i njezinim pogonima u okolici je bilo oko 14.000 radnika. Sredinom devedesetih taj je broj smanjen na nešto više od 5.000, prvi ruski vlasnici 2001. Željezaru su preuzeli s 1700 radnika, a američki CMC je 2011. otišao ostavivši 917 radnika na ulici.
