povezane vijesti
Izložba “Stjepan Radić – jučer, danas, sutra” otvorena u lipnju povodom obilježavanja 150. rođendana velikog hrvatskog političara i književnika seli iz malog Desnog Trebarjeva u veliki Prag u kojem je Radić živio i djelovao. S izložbom o njegovom životu u glavni grad Češke odlaze i eksponati poput tradicijskih nošnji koji će stanovnicima Praga približiti baštinsko nasljeđe Posavine.
Velika želja ravnateljice Kulturnog centra braće Radić Jasmine Jovev bila je podsjetiti glavni grad Češke na poveznicu između dviju zemalja koju je svojim djelovanjem stvorio jedan od najistaknutijih hrvatskih političara Stjepan Radić. Zahvaljujući pomoći Hrvatsko-češkog društva i njegovog predsjednika Marijana Lipovca te ravnateljice Muzeja iluzijske umjetnosti Prag Lidije Kovarik, a pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županije izložba “Stjepan Radić – jučer, danas, sutra” seli se iz malenog Desnog Trebarjeva i od 14. srpnja privremeno nastanjuje u praškom Muzeju iluzijske umjetnosti. Otvorenju zakazanom za 19 h, nazočit će i veleposlanica RH u Češkoj, Ljiljana Pancirov.
Izložba koju je u Kulturnom centru braće Radić postavio Ivica Valent, muzejski savjetnik Gradskog muzeja Sisak, u Prag će donijeti mnoštvo zanimljivih eksponata. Oni će dočarati životni put malog dječaka rođenog uz Savu koji je prevalio velik i mukotrpan put do političkih pozornica na kojima se borio za samostalnost Hrvatske usput je čvrsto povezavši s Češkom. Među eksponatima istaknuto mjesto imat će metak kojim je okončan buran i plodonosan Radićev život atentatom u beogradskoj skupštini 1928. dok će od originalnog postava nedostajati bista Stjepana Radića iz Ureda predsjednika RH te Radićeva posmrtna maska.
Pražani će moći pobliže upoznati Stjepana Radića, ali i tradicijskih duh njegovog rodnog kraja jer u Muzej iluzijske umjetnosti stižu i velike fotografije koje prikazuju kako su se obavljali radovi u polju prije 150 godina, kako se prala odjeća na Savi, zatim brojni uporabni predmeti iz toga razdoblja te tri posavske narodne nošnje.
Napomenimo da je Radić nakon protjerivanja s Pravnog fakulteta u Zagrebu zbog akcija protiv vlasti školovanje 1893. godine nastavio u Pragu otkud je također protjeran. Radić je idealizirao Čehe kao najnapredniji i najkulturniji slavenski narod zadivljen time što su Česi imali razvijeno gospodarstvo, bankarstvo i školstvo, iako su imali mnogo manju autonomiju od Hrvatske. Tijekom školovanja u Pragu upoznao je svoju buduću suprugu Mariju Dvořákovu s kojom se dopisivao na češkom i hrvatskom jeziku sve dok, unatoč protivljenju svojih obitelji, nisu ozakonili svoju vezu. Marija Radić svesrdno je podržavala svog muža, pretipkavala je njegove rukopise i pripremala ih za objavu, a uspješno je vodila i njihovu Slavensku knjižaru u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici kojom je bračni par Radić stekao egzistencijalnu samostalnost uvelike zahvaljujući blagonaklonosti čeških knjižara.
U Prag se vratio zajedno sa suprugom nakon što je okončao svoje školovanje u Parizu te je u to vrijeme surađivao s listovima Česká revue, Osvěta, Rozhledy, Radikální listy, Samostatnost i Slovanský přehled. U Pragu objavljuje i knjigu Současné Chorvatsko koja sadrži dijelove njegova završnog rada na Slobodnoj školi političkih znanosti u Parizu.
“U godini koju je Skupština Sisačko-moslavačke županije proglasila Godinom Stjepana Radića, on će opet biti prisutan u gradu i zemlji koji su uvelike obilježili njegov život. Ponosni smo i zadovoljni što smo ovom izložbom, koja će u Pragu biti otvorena do 10. kolovoza, podsjetili javnost na važnost političara koji je snažno i duboko utjecao na političku i kulturnu povijest Hrvatske, ali i okolnih zemalja”, naglasila je ravnateljica Kulturnog centra braće Radić, Jasmina Jovev.
