Danas bi imao 96.rođendan...

mradenovic

261020211635276420.jpeg

Na današnji dan, prije 96 godina, rodio se sisački akademski slikar, Slavoljub Striegl. Njegovi umjetnički počeci vezani su uz dvorište puno životinja, a jedan od najdražih motiva bio mu je očev Vranac. Striegl je s ocem često obilazio seoska gospodarstva i nastaju prve skice seoskih dvorišta. Slikanje je zavolio u srednjoj školi, a upravo su mu slike životinja omogućile studij na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Isprva neodlučan u odabiru klase, Striegl je počeo 1940. godine u klasi Marina Tartaglije, nastavio u klasi Vladimira Becića, a završio 1944. godine u klasi Zlatka Šulentića.
Striegl je kao student Akademije bio pošteđen ratnih zbivanja sve do lipnja 1943. godine kada je pozvan da se javi u Zagrebački zbor. Formirana je “Prosvjetna bojna”, koja je poslana na osnovnu vojničku izobrazbu u Varaždin. U rujnu iste godine, profesor Krsto Hegedušić osniva grupu koja bi radila na pripremama za izradu freski za crkvu u Mariji Bistrici. U toj se grupi umjetnika našao i Striegl.
Nakon dolaska u Zagreb iz Marije Bistrice, u želji da vidi svoje roditelje, Striegl odlazi u Komandu Zagreba s molbom za propusnicu, koju i dobiva. Striegl dolazi u Sisak pješice, navečer istoga dana. Drugi dan odlazi u školu posjetiti kolege, no umjesto toga, odvode ga u logor i već slijedeći dan poveden je na Križni put, na kojem je proživio najteža iskušenja u životu. Nakon tri mjeseca donesen je zakon o amnestiji i Striegl se vraća kući.
Nakon završetka Akademije i povratka s Križnog puta, Slavo Striegl sve svoje vrijeme posvećuje slikarstvu radeći u ateljeu pored obiteljske kuće kao slobodni umjetnik. Od 1948. godine, pa sve do umirovljenja radi kao likovni pedagog u sisačkoj Gimnaziji. Povjesničari umjetnosti smatraju ga jednim od naših vodećih akvarelista i animalista. Sudjelovao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i svijetu i dobitnik je brojnih nagrada za likovno stvaralaštvo. Slavo Striegl radio je u svim likovnim tehnikama, a zadnju godinu života uglavnom u kolažu. Najveći dio radova tematski obuhvaća viđenje grada Siska i pejzaž Posavine
Bogata slikarska ostavština vječna je uspomena na najpoznatije lice sisačke šetnice.

najčitanije